Vlada RH uputila je u saborsku proceduru konačni prijedlog Zakona o kreditnim institucijama, s ciljem povećanja otpornosti bankarskog sustava, jačanja nadzora nad podružnicama iz trećih zemalja i uvođenja novih obveza prema potrošačima.
Ministar financija Marko Primorac istaknuo je da je riječ o krovnom zakonu kojim se uređuju uvjeti osnivanja i poslovanja kreditnih institucija u Hrvatskoj. S obzirom da se važeći zakon mijenjao osam puta, ovog je puta izrađen novi zakon u cijelosti.
Glavne novine zakona
- Nadzorne ovlasti i ESG rizici: U zakon se implementiraju odredbe koje se odnose na nadzor, sankcije podružnica iz trećih zemalja te integraciju okolišnih, društvenih i upravljačkih rizika (ESG) u bonitetni okvir.
- Koncentracijski rizik: Novo uređenje tretira izloženost prema središnjim drugim ugovornim stranama.
- Europska pristupna točka (ESAP): Uspostavlja se i uređuje funkcioniranje jedinstvene europske pristupne točke.
Primorac je naglasio da je cilj zakona ojačati otpornost bankarskog sustava i integrirati održivost u praksi kreditnih institucija.
Zaštita potrošača i interne metodologije
Prijedlogom zakona dorađuju se odredbe koje se odnose na zaštitu potrošača, uključujući:
- pružanje predugovornih informacija,
- objavu i ažuriranje parametara promjenjive kamatne stope,
- dostavu godišnjih obavijesti.
Posebna novost je obveza kreditnih institucija da izrađuju interne metodologije utvrđivanja strukture naknada za usluge namijenjene potrošačima. Te metodologije morat će se dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci (HNB), čime se osigurava transparentnost i bolja informiranost klijenata, prenosi Poslovni.hr
