Pristup crnoj listi imat će samo banke i stambene štedionice, i to ne sve već njih 16 među kojima su najveći igrači koji ‘pokrivaju’ glavninu tržišta
Nakon što je prestao raditi i banke ostale slijepe na razmjere zaduženosti klijenata, kreditni registar obveza po kreditima nakon 15 mjeseci ponovno je operativan od ovog tjedna.
No, ne u potpunosti nego u krnjem obliku jer će do daljnjega funkcionirati isključivo kao crna lista dužnika. Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) kratko su izvijestili da kreditne i financijske institucije nastavljaju s djelomičnom razmjenom podataka o klijentima i to samo za one koji nisu ispunili obvezu u roku.
“Razmjena podataka obavljat će se pomoću informatičkog sustava pod nazivom DOR sustav, u okviru HROK-a. Korisnici sustava obrađivat će podatke o neurednosti u ispunjavanju obveza svojih klijenata s ciljevima kvalitetne procjene sposobnosti klijenata za urednom otplatom njihovih obveza te smanjivanja, odnosno izbjegavanja rizika loših plasmana i prezaduženosti klijenata”, kažu iz Udruge banaka.
Pristup “crnoj listi” imat će samo banke i stambene štedionice, i to ne sve već njih 16 među kojima su najveći igrači koji “pokrivaju” glavninu tržišta, piše Poslovni dnevnik.
Ulaznicu za “crnu listu” klijent dobiva ako mu je dospjeli iznos duga 750 ili više kuna s čijim podmirenjem kasni najmanje 61 dan. Također, ako ne ispunjava dospjele obveze u roku ili je novčana obveza otkazana, utužena, naplaćena od osiguranja (regres od osiguranja) ili prodana trećoj strani. Informacijama u sustavu kreditori mogu pristupiti prije sklapanja novog ugovora o kreditu ili u slučaju izmjene postojećeg.
No, kreditori imaju mogućnost periodički pratiti postojećeg klijenta u okviru procjene njegove rizičnosti. Među podacima u koje će kreditori imati uvid, osim identiteta dužnika, ime banke (ili štedionice), vrsta i visina obveze (obveza po tekućem računu ili stambenom kreditu, primjerice), status obveze (je li neuredna, utužena, otkazana …) te o koje se iznosu (ne)dospjelog duga radi. Bit će tu i prethodne evidencije, među kojima zabilježba o prvoj neurednosti te ukupan broj evidentiranih mjeseci neurednosti u servisiranju duga.
Čak i u slučaju da dužnik uredno podmiri sve obveze (što će se bilježiti kao datum prestanka neurednosti) to ne znači da će ga smatrati kvalitetnim klijentom; jednom kad se dospije na crnu listu, na njoj se ostaje četiri godine te potom slijedi brisanje podataka. Premda naši sugovornici iz bankarskih krugova pozdravljaju djelomično oživljavanje kreditnog registra, taj je potez tek flaster na ozbiljnu ranu.
Iako se dvije godine unaprijed znalo da u svibnju 2018. na snagu stupa Opća uredba o zaštiti podataka (poznatija kao GDPR) banke se nisu na vrijeme pripremile te je u strahu od milijunskih kazni HROK naprasno ugašen, a one ostale u mraku o razmjerima duga klijenata.
Tako su se oslanjale na istinoljubivost tražitelja kredita o stvarnim zaduženjima i igrale detektiva proučavajući im ispise prometa po tekućim računima mjesecima unatrag. Upravo se u to vrijeme dogodila eksplozija nenamjenskih kredita (doduše više povezana regulatornim ograničenjima u stambenom kreditiranju), no nefunkcionalni registar nesumnjivo je bio jedan od motiva Hrvatskoj narodnoj banci da ograniči nekontrolirano pumpanje ‘gotovinaca’.
“Izvor rizika je činjenica da Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK) još nije nastavio s radom pa je bankama značajno otežano utvrditi pravo stanje ukupnog duga potrošača i ispravno procijeniti sposobnost servisiranja duga”, primijetio je HNB u posljednjoj ocjeni ukupne financijske stabilnosti.
“Uvođenje crnih lista zasigurno će popraviti situaciju, ali ne može zamijeniti HROK. Rizik je to što ne znamo prave razmjere rizika jer banke nemaju uvida u stvarno stanje duga svojih klijenata”, kaže dobro upućeni izvor u problematiku.
Vrijedi primijetiti da se ne može povući paralela između (nepostojanja) HROK-a i kvarenja portfelja. U 2018. loši krediti najprije porasli zbog promjene pravila klasifikacije, do kraja godine trend se okrenuo, a loši krediti pali na 6,6 posto kod građana te 20,4 posto kod tvrtki. Slika je ponešto drugačija isključe li prodaje potraživanja; u tom slučaju prošle godine dogodio se porast loših kredita.
Do kraja ožujka 2019. ponovno se bilježi njihov pad, na 6,3 posto kod građana te 19,5 posto kod tvrtki. Kada bi HROK trebao profunkcionirati u punom obimu ostaje potpuno neizvjesno. Naši sugovornici i dalje razgovore o toj temi ilustriraju kompliciranom komunikacijom s Agencijom za zaštitu osobnih podataka i nedostatkom zakonske podloge, za razliku od drugih europskih zemalja pa i susjedne Slovenije.
Mnogi su priželjkivali da će supervizor presjeći taj gordijski čvor, no regulator je rasplet ostavio u rukama kreditora smatrajući da banke i štedionice same moraju osmisliti načine procjene rizika budući da im je to – u opisu posla. Banke su, formalno HROK d.o.o., Vladi su uputile prijedlog da se ove godine izradi Zakon o kreditnim registrima baš kao podloga rješavanja tog pitanja. Premda je Ministarstvo financija plan prihvatilo i donošenje predvidjelo za zadnji kvartal ove godine, doznajemo da je zasad tek osnovana radna skupina, no mimo toga većih pomaka nije bilo.
Vijesti.hr