ŠTO ĆE BITI DALJE?

Bez posla bi moglo ostati više od 600.000 ljudi kad isteknu potpore: ‘Krenuli su otkazi u trgovinama’

Idi na originalni članak
Ilustracija (Kristina Stedul Fabac/PIXSELL)

Hrvatska prednjači po blagom smanjenju broja zaposlenih od svega 1,5 posto

Oglas

Ovog mjeseca država će isplatiti 2,5 milijarde državne potpore za čuvanje zaposlenosti za 611 tisuća radnika zaposlenih u 103 tisuće različitih poduzeća. Broj radnika kojima se isplaćuje potpora u mjesec dana porastao je za 111 tisuća, a iznos potpore povećan je s 3250 na 4000 kuna.

Mogućnost produljenja moratorija

Ni ova lista nije konačna jer se zahtjevi mogu predati i za svibanj, za plaću koja se isplaćuje u lipnju, a što će biti dalje, još se ne zna. Vlada je zasad otvorila mogućnost produljenja moratorija (odnosno otpisa) na porezne obaveze, dok se o masovnoj isplati plaća na teret države nitko ne istrčava, piše Večernji list.

Hrvatska ne prednjači u europskim razmjerima samo po malom broju zaraženih novim virusom nego i po blagom smanjenju broja zaposlenih od svega 1,5 posto. Trgovini važna nedjelja zaposlenost se zasad čuva masovnim transferima iz državnog proračuna, no pravo stanje na tržištu rada bit će poznato onog trena kad državna pipa presuši. Prve radne verzije Vladinih mjera obvezivale su poslodavce, primatelje državnih potpora, da zadrže sve zaposlene za koje je država isplatila plaće najmanje dvostruko dulje od razdoblja primanja mjera, znači, za one koji će novce primati tri mjeseca zabrana otkaza trebala je trajati šest mjeseci, no putem se ta obaveza izgubila.

Po sadašnjim odlukama državnih tijela, poslodavci su jedino dužni ljudima za koje su zatražili poticaje isplatiti plaću, nakon čega ih mogu i otpustiti slijedeći uobičajeni postupak otkazivanja koji uključuje otkazni rok i otpremnine. Da su se ljudi našli u ozbiljnim problemima i u strahu od čega će živjeti, pokazuje podatak da je 50-ak tisuća građana, dosad redovnih platiša, zatražilo tromjesečni moratorij (otvorena mogućnost tri plus tri mjeseca, u turizmu i do godinu dana) na otplatu kredita bankama.

Poslodavci predvođeni HUP-om gurali su pred Vladu hitnu izmjenu Zakona o radu kako bi olakšali otkaznu proceduru, no (zasad) je nisu dobili. Broj mogućih otkaza ovisit će i o brzini povratka na staro. Nakon otključavanja ekonomije potrošnja se lagano oporavlja (21 % rasla je u tjedan dana) ali još uvijek je niža za petinu u odnosu na isti period lani. Najblaži je pad u trgovini na malo, samo 8 posto. Denis Ćupić, predsjednik HUPove koordinacije neprehrambene trgovine i trgovačkih centara te upravitelj Westgatea, kaže da šoping-centri imaju dosta problema jer se ljudi, prestrašeni još uvijek od koronavirusa, postupno vraćaju u trgovine. Stoga će, veli, neki centri to jače, a neki slabije osjetiti. On upozorava da je Hrvatska zabranila rad trgovina nedjeljom baš onda kad bi se trgovina trebala oporavljati. Objašnjava da bi svih sedam radnih dana u tjednu ubrzalo oporavak trgovačke djelatnosti, a trenutačna zabrana rada nedjeljom samo je ubrzala negativne efekte.

”Prva otpuštanja u trgovini počela su zbog COVID-19, a zbog zabrane rada nedjeljom sve ih je više, to je sve vidljivije. Ako se zabrana rada produlji i na lipanj, imamo najave da bi moglo biti novih 20.000 otkaza u segmentu trgovine jer neće biti potrebe za toliko zaposlenih”, upozorava Ćupić koji je zadovoljan posjetom Westgateu prvi dan otkako je opet otvoren.

Dodaje da će veliki broj trgovaca imati problema s financiranjem nabave jesenske kolekcije, a to znači rizik da će u kasnojesenskoj sezoni biti slaba ponuda robe, što onda automatski odbija kupce. A da se svakodnevica pomalo vraća, u normalu može se primijetiti i na autocestama na kojima je sve više vozila.

Prošli tjedan je tako autocestama kojima upravljaju Hrvatske autoceste i Autocesta Rijeka – Zagreb prošlo ukupno 316.115 vozila, što je 31 posto više u odnosu na tjedan prije. Može se očekivati da će u ovom tjednu, kad je omogućeno ponovno slobodno kretanje po cijeloj Hrvatskoj, te brojke biti još veće. A povećala se i potrošnja goriva. U Ini tako kažu da od početka provođenja mjera zbog pandemije koronavirusa bilježe pad potražnje za naftnim derivatima od 30 do 50 posto. Nakon druge faze popuštanja mjera kažu da bilježe trend smanjenja pada prodaje naftnih derivata pa se on prošli tjedan prosječno kretao od 25 do 30 posto u odnosu na isto razdoblje lani. U Ini vjeruju da će se otvaranje granica i ukidanje e-propusnica pozitivno odraziti na prodaju goriva te očekuju daljnje smanjenje pada prodaje goriva u odnosu na isto razdoblje lani. No ističu da će u apsolutnim brojevima promet gorivima biti znatno slabiji.

Vijesti.hr

Exit mobile version