ODLUKA HAŠKOG SUDA

Bivši predsjednik Kosova proglašen krivim za zločine tijekom sukoba na Kosovu krajem ’90-ih

Photo: Srdjan Zivulovic/FA Bobo/PIXSELL

Thaçi je i dalje cijenjena osoba među mnogim kosovskim Albancima, dok je sam sud iznimno nepopularan na Kosovu

Međunarodni sud za ratne zločine u srijedu je izrekao presudu bivšem predsjedniku Kosova Hashimu Thaciju u postupku koji se odnosi na zločine počinjene tijekom sukoba na Kosovu krajem 1990-ih, u razdoblju borbe za neovisnost od Srbije.

Sud je utvrdio da su četvorica optuženih – Hashim Thachi, Kadrija Veselij, Jakup Krasniqi i Rexhep Selimij – djelovala s istim ciljem te ih proglasio odgovornima za ratne zločine proizvoljnog lišavanja slobode, okrutnog postupanja, mučenja i ubojstava.

Thachi je proglašen krivim za ratne zločine lišavanja slobode, surovog postupanja i mučenja nad najmanje 303 osobe, kao i za ubojstvo 96 osoba. Istodobno je oslobođen optužbi koje su se odnosile na nekoliko slučajeva ratnih zločina progona, zatvaranja i drugih nehumanih postupaka te zločina protiv čovječnosti. Osuđen je na 25 godina zatvora, pri čemu se u kaznu uračunava vrijeme provedeno u pritvoru.

Sud je zaključio da optužena četvorka nije počinila zločine protiv čovječnosti, ali ih je proglasio krivima za ratne zločine.

Podsjetimo, tužiteljstvo je za Thacija i još trojicu bivših visokih zapovjednika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) – Kadriju Veselija, Jakupa Krasniqija i Rexhepa Selimija – zatražilo kazne od po 45 godina zatvora. Sva četvorica u pritvoru u Haagu nalaze se od studenoga 2020. godine.

Olakotne okolnosti tuženih

Sud je naveo da je Thachi zloupotrijebio svoj položaj te svoju funkciju i rukovodeću ulogu koristio za ostvarivanje kažnjivih elemenata zajedničkog cilja. Kao olakotne okolnosti uzeti su u obzir njegova dobrovoljna predaja, ostavka na mjesto predsjednika te suradnja s tužiteljstvom.

Kada je riječ o Veseliju, sud je utvrdio da je također zloupotrijebio svoj položaj i autoritet kako bi pridonio ostvarivanju kažnjivih aspekata zajedničkog cilja. Među djelomično olakotnim okolnostima sud je uzeo u obzir njegovo uzorno ponašanje, činjenicu da je oženjen i ima djecu te da se dobrovoljno predao.

Prema ocjeni suda, i Selimi je zloupotrijebio svoj položaj, a pritom nije iskoristio mogućnost da intervenira. Kao djelomično olakotne okolnosti navedeni su njegov brak, suradnja s tužiteljstvom, iskrenost pri odgovaranju na pitanja, dobrovoljna predaja i daljnja suradnja.

Krasniqi je, prema navodima suda, također zloupotrijebio svoj položaj. Kao olakotne okolnosti u njegovu slučaju uzete su u obzir poodmakla životna dob, uzorno ponašanje i obiteljske okolnosti.

Detalji presude

Sud je zaključio da su pripadnici OVK surovom postupanju podvrgnuli najmanje 385 osoba, dok su 96 osoba ubili. Među žrtvama je bio velik broj posebno ranjivih osoba. Neki su uhićeni zajedno s članovima svojih obitelji i bili prisiljeni slušati njihovo mučenje. Među zatočenima su bile i žene, djeca, pa čak i bebe stare svega 14 mjeseci. U pojedinim slučajevima premlaćivane su i osobe poodmakle životne dobi.

Pri određivanju težine djela sud je uzeo u obzir da su neka od njih bila osobito okrutna te da su na žrtvama ostavila trajne fizičke i psihičke posljedice. Zbog toga ih je ocijenio izrazito teškima, s osobito teškim posljedicama.

Sud je zaključio da su napadi OVK na protivnike bili ciljano usmjereni. To je uključivalo i vođenje takozvanog specijalnog rata, pri čemu su zatvorenici proglašavani prijetnjom za OVK, čime se nasilju nad njima davalo opravdanje. Prema zaključku suda, ciljano su ubijani etnički Albanci za koje se sumnjalo da surađuju sa Srbijom, kao i etnički Srbi, a sredstva kojima su se pripadnici OVK pritom koristili bila su kažnjiva.

“Premda je odgovornost optuženih individualna, radili su zajedno i nepokolebljivo. Sebi i drugima dodijeli su uloge s kojih su kontrolirali provođenje zajedničkog kažnjivog cilja, zajedno su promovirali svoje stavove i politike, napadali neprijatelje i preuzimali odgovornost za ubojstva te kreirali politiku potpune nekažnjivosti za izvršitelje djela”, rekao je sudac dodajući da nitko od optuženih nije poduzeo mjere sprječavanja tog plana već je, dapače, omogućio njegovo provođenje sve dok to više nije bilo moguće ili potrebno.

Suprotno navodima obrane, kazao je sudac, počinjena djela bila su posljedica kažnjivog plana koji su osmislili optuženi zajedno s drugim osobama, a zatim ga provodili osobno i uz pomoć drugih.

Za Thachija je sud utvrdio da je značajno sudjelovao u oblikovanju i provedbi ‘zajedničkog kažnjivog cilja’. Na ključne je položaje postavljao lojalne osobe, čime je omogućio neometano provođenje plana OVK kroz cijeli zapovjedni lanac. Sud je također utvrdio da je sudjelovao u podržavanju kaznenih djela objavljivanjem priopćenja i deklaracija te da je osobno sudjelovao u uhićenju i lišavanju slobode 13 osoba. Imao je saznanja i o uhićenjima i zatvaranjima drugih osoba, davao je lažne informacije i jamstva da OVK poštuje međunarodno humanitarno pravo te pokazao “nemilosrdnu sposobnost” da uklanja političke prepreke kako bi osigurao kontrolu nad vođenjem rata.

U slučaju Kadrije Veselija sud je utvrdio da je značajno pridonio ostvarivanju cilja te da je bio “ključni element” u njegovu provođenju. Zajedno s ostalima na važne je položaje postavljao osobe koje su počinjavale kaznena djela ili su znale da se ona događaju, a sve u skladu sa zajedničkim ciljem. Veselij je, prema zaključku suda, sudjelovao u počinjenju kaznenih djela ili ih poticao, a osobno je bio uključen i u provedbu ‘specijalnog rata’, identifikaciju i progon protivnika, od kojih je velik broj ubijen.

Za Selimija je sud utvrdio da je bio jedan od osnivača OVK prije rata. Kao glavni inspektor imao je manje ovlasti nad ostalim pripadnicima OVK od drugih optuženih, ali je kao član glavnog štaba imao važnu ulogu u formiranju operativnih zona OVK. Samo formiranje tih zona nije kažnjivo, no Selimij ih je redovito obilazio i primao izvještaje o osumnjičenicima, zbog čega je bio svjestan da jedinice OVK ciljano progone određene osobe. Budući da je i prije rata sudjelovao u napadima i preuzimao odgovornost za njih, bio je, prema zaključku suda, potpuno svjestan da je riječ o politici OVK. Također je na ključne položaje postavljao osobe odgovorne za kaznena djela ili upoznate s njima, a sam je poticao njihovo počinjenje ili u njima sudjelovao.

Za Krasniqija je sud također utvrdio da je kao zamjenik zapovjednika OVK imao važnu ulogu u provođenju ciljanih napada na protivnike. Zajedno s Thachijem koristio je svoj položaj za provođenje politike usmjerene na ciljane napade. Poticao je kaznena djela nad protivnicima, uključujući i ‘specijalni rat’ koji je provodio OVK.

Sud je zaključio da su četvorica optuženih djelovala s zajedničkim ciljem te da su odgovorni za ratne zločine proizvoljnog lišavanja slobode, okrutnog postupanja, mučenja i ubojstava. Pripadnici OVK, kako je navedeno u presudi, proizvoljno su zarobili najmanje 350 osoba i držali ih zatočene, pri čemu su ih grubo zlostavljali. Među zatočenima su bili zemljoradnici, a u pojedinim slučajevima i žene i djeca. Sud je zaključio da nije postojala osnova za njihovo zatočenje na temelju tvrdnji da surađuju sa Srbijom ili da su špijuni.

Nema dokaza da su uhićeni zaista bila “srpski suradnici, špijuni ili izdajnici, kako je tvrdila OVK”, rekao je sudac prilikom čitanja presude. Dodao je da su pripadnici OVK u nekim slučajevima još teže postupali prema zatvorenicima, kojima nisu bila omogućena jamstva na koja imaju pravo prema međunarodnom humanitarnom pravu, niti su bili obaviješteni o razlozima pritvora.

Način na koji su uhićenja bila osmišljena pokazuje da su barem neki pripadnici OVK namjeravali uhititi pojedine osobe bez valjanog razloga. Sud je zbog toga zaključio da je OVK u 14 općina na Kosovu i u dvije oblasti na sjeveru Albanije svjesno provodio radnje koje su dovele do gubitka slobode najmanje 300 ljudi bez pravne osnove.

Tužiteljstvo je stoga, prema zaključku suda, dokazalo da je ratni zločin počinjen nad najmanje 385 osoba.

Kada je riječ o surovom postupanju i mučenju, sud je na temelju izvedenih dokaza zaključio da je 348 osoba bilo podvrgnuto surovom postupanju, dok su 303 osobe pripadnici OVK podvrgnuli mučenju. Zatvorenici su, naveo je sud, bili izloženi fizičkom i psihičkom mučenju. Uvjeti u kojima su držani, kao i premlaćivanja, pokazuju da su im pripadnici OVK nanijeli teške fizičke i psihičke patnje.

U dijelu koji se odnosi na ubojstvo kao ratni zločin, sud je zaključio da je tužiteljstvo uspjelo dokazati počinjenje ratnog zločina ubojstva.

Tisuće pratile izricanje presude

Deseci Thacijevih pristaša okupili su se ispred Specijalnog suda za Kosovo u Haagu uoči izricanja presude, uzvikujući “UCK” – albansku kraticu za Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK) – i mašući njezinim zastavama.

Oko tisuću kosovskih Albanaca okupilo se na drugoj lokaciji u gradu kako bi pratili izricanje presude na velikom ekranu. Thaçi je i dalje cijenjena osoba među mnogim kosovskim Albancima, dok je sam sud iznimno nepopularan na Kosovu.

U mnogim gradovima diljem Kosova postavljeni su veliki ekrani koji odbrojavaju vrijeme do presude, a glavnim ulicama istaknute su zastave OVK-a.

Napeta atmosfera

Policija je priopćila da je, u suradnji sa stranim mirovnim snagama, poduzela pripreme za mogućnost da prosvjedi prerastu u nasilje. Veleposlanstvo SAD-a, kao i još nekoliko drugih veleposlanstava, građanima su preporučili izbjegavanje okupljanja.

Tužitelji u Haagu tvrde da su pripadnici OVK-a tijekom sukoba usmrtili više od 100 političkih protivnika i osoba za koje se sumnjalo da surađuju sa srpskim sigurnosnim službama.

Zbog mogućeg zastrašivanja svjedoka, velik dio svjedoka tužiteljstva svoje je iskaze dao iza zatvorenih vrata. Takva praksa dodatno je povećala nepovjerenje kosovske javnosti prema toj instituciji.

Specijalni sud za Kosovo, sa sjedištem u Haagu, osnovan je 2015. godine pod međunarodnim pritiskom. Njegova je svrha suđenje bivšim pripadnicima OVK-a zbog navodnih ratnih i poslijeratnih zločina, prenosi Danas.hr.

Iz naše mreže
Preporučeno