‘Od početka sukoba u Ukrajini Rusi su ovdje stizali u tri vala. Što se tiče nekretnina, sve što se pojavi na tržištu odmah razgrabe’, kaže jedna agentica za promet nekretninama
Ono što je Casablanca u Maroku bila tijekom Drugog svjetskog rata – utočište za izbjeglice iz Europe – za Ruse koji bježe od mobilizacije i Putinovog rata u Ukrajini to je glavni grad Srbije. Procjenjuje se da je od početka invazije na Ukrajinu u Beograd stiglo 100 tisuća Rusa, što povećava potražnju za nekretninama i poslovnim prostorima, piše Bloomberg.
O tome govori i beogradska odvjetnica Tijana Vujović koja se specijalizirala za imigrante, pribavljajući ljudima potrebne dokumente i povezujuči ih s agentima za nekretnine. Kaže da su novopridošli Rusi u Beogradu proteklih mjeseci registrirali više od dvije tisuće tvrtki i svojim dolaskom dali zamah tržištu nekretnina.
‘Isprva su unajmljivali, a sada kupuju stanove’
Nakon što je Vladimir Putin u rujnu proglasio djelomičnu mobilizaciju, mnogi od njih odlučili su u Beogradu ostati duže nego što su možda planirali kada su dolazili.
“Na početku rata svi su klijenti tražili stanove za najam. U posljednje vrijeme sve je više zahtjeva za kupnju stanova i za dobivanje stalne adrese stanovanja, a ne samo prebivališta”, kaže Vujović za Bloomberg dodajuči kako je ove godine imala već petstotinjak klijenata Rusa.
Čelnici Europske unije, s kojom Srbija vodi pregovore o pristupanju u članstvo, više puta su upozorili predsjednika Aleksandra Vučića da njegova zemlja mora odlučiti na čijoj je strani u ratu u Ukrajini i pridružiti se sakcijama protiv Moskve. No, proruski i proputinovski osjećaji duboko su pristuni u Srbiji i Beogradu.
“Beograd je bio poput Casablance posljednjih tjedana”, izjavio je nedavno Vučić aludirajući na čuveni film iz 1942. godine u kojemu je Casablanca prikazana kao mjesto koje vrvi špijunima i ratnim izbjeglicama.
Srbija nije prekinula odnose s Rusijom
Od početka rata u Ukrajini, u Srbiju je stiglo više od 100.000 Rusa i nekoliko stotina Ukrajinaca, a njih 17.000 dobilo je boravišne dozvole, rekao je Vučić. Ostali su otamo produžili u druge zemlje ili su ostali u Srbiji kao gosti.
“Kada imamo goste iz Rusije, otkrivamo one iz zapadnih službi koji ih prate. Kad imamo goste sa Zapada, onda ih prate ovi drugi”, kazao je Vučić.
Velik dio Europe prihvatio je ruske aristokrate i intelektualce koji su bježali od boljševičke revolucije 1917., ali stoljeće kasnije oni koji bježe od režima u svojoj zemlji nemaju puno opcija u Europi. Srbija je među maloborjnim zemljama koja dopušta Rusima ulazak u zemlju bez viza prvih 30 dana, a njezina nacionalna zrakoplovna kompanija i zadržala je linije za Moskvu i još tri ruska grada.
Duga povijest veza između Srbije i Rusije
Prisutnost Rusije u Beogradu nije teško uočiti. Jedna od znamenitosti je secesijski hotel Moskva, dok je u blizini i ruski kulturni centar ili Ruski dom. Ruski energetski div Gazprom sponzorira nogometni klub Crvenu zvezdu. Veze Srbije i Rusije imaju dugu povijest. Srbija je oživjela svoj odnos s pravoslavnom Rusijom 1990-ih tijekom krvavog raspada Jugoslavije kada su dijelovi te zemlje stekli neovisnost uz potporu Zapada. Pokušaji moćnog Slobodana Miloševića da to ospori na bojnom polju izazvali su sankcije i izolaciju. Srbi su tražili potporu na istoku, dobivši je od Rusije tijekom NATO-vog bombardiranja 1999. godine, izvedenog kako bi se okončao sukob na Kosovu.
Mihail Korostikov, 33-godišnjak je koji je bio zadužen za međunarodne poslove u Sberbanci u Moskvi. Dan nakon što je započela ruska invazija na Ukrajinu, počeo je tražiti novi posao i istoga tjedna ozbiljno krenuo s učenjem srpskog. U Beograd je stigao u lipnju i sada tamo radi na daljinu za jednu vbritansku nevladinu organizaciju koja se bavi klimatskim promjenama.
”Dobiti novu poziciju nije bilo lako jer zapošljavanje Rusa odjednom nije bilo vrijedno rizika”, kazao je Korostikov čija je supruga Srpkinja. “Ako odete u co-working prostor koji dijeli nekoliko tvrtki, sve što čujete je ruski jezik”, dodaje Korostikov koji se skrasio na Vračaru, bogatoj rezidencijalnoj četvrti u središtu Beograda.
Svakih 30 dana prošeću u Bosni 10 minuta
Kaže da ga od početka svi tretiraju kao starog susjeda, a na tržnici su mu čak besplatno nudili hranu kada su saznali da je Rus.
“Nikada nisam osjetio ni trunku negativnog osjećaja prema sebi. Prijateljima govorim da je ovo prekrasna zemlja. Možda malo neuredna, ali prekrasna”, kaže.
Kao i mnogi Rusi, on svakih 30 dana mora dobiti žig u putovnici kako bi obnovio mogućnost 30-dnevnog boravka u Srbiji. No, i taj problem lako je riješen. Rusi u Beogradu formirali su grupe na kanalu Telegram gdje nude mjesta u automobilima za jednodnevne izlete preko granice. Odu tako u susjednu Bosnu i Hercegovinu, prošetaju tamo desetak minuta, onda se vrate u Srbiju i dobiju žig. Korostikov kaže da ge graničar već poznaje i svaki put se našali s njime: “O, zdravo druže.”
Ove godine osnovali 2321 tvrtku, lani samo 158
Beograd omogućuje pridošlicama iz Rusije da pronađu relativno pristupačan smještaj, barem u usporedbi s Moskvom. Također i priliku da se presele, pokrenu posao ili barem razmisle o sljedećem koraku. Rusi su ove godine u Srbiji osnovali 2321 manju ili veću tvrtku, većinom u Beogradu. To je značajno više u odnosu na 158 tvrtki koliko su ih Rusi registrirali u Srbiji 2021. godine.
Leon Pantelić, vlasnik beogradske tvrtke WeShare koja upravlja uredskim prostorima u blještavom tornju prekoputa zgrade srpskog parlamenta, ove je godine dobio 60 novih ruskih klijenata. Prije rata imao ih je samo nekoliko.
“To je nevjerojatan porast potražnje, a svaki tjedan dobivamo sedam do osam novih upita”, kaže Pantelić za Bloomberg.
‘Sve što se pojavi na tržištu, odmah razgrabe’
U međuvremenu, Rusi su izazvali potpunu pomutnju na beogradskom tržištu nekretnina, jer su zbog velike potražnje cijene najma više nego udvostručene – kaže Katarina Lazarević iz jedne od agencija za nekretnine. Ističe kako je prosječna cijena mjesečnog najma jednosobnog stana u središtu Beograda porasla je s 300 eura na najmanje 600 eura. Pritom podsjeća da je prosječna plaća u Srbiji oko 800 eura.Rusi su, kaže ona, došli u tri vala.
”Prvo su to bili uglavnom profesionalci ili bogati pojedinci koji su preselili svoje tvrtke kako bi izbjegli sankcije. Zatim su u drugom valu, tijekom ljeta, došle obitelji. Sada imamo najveći val, otkako je Putin naredio mobilizaciju. Što se tiče nekretnina, sve što se pojavi na tržištu odmah se razgrabi. Uskoro im više nećemo imati što ponuditi”, kazala je Lazarević za net.hr.
