Država je od posebnog poreza na motorna vozila u prvih sedam mjeseci uprihodila više od pola milijuna kuna
Pitanje koje si građani vječno postavljaju je da li kupiti vozilo u inozemstvu ili u Hrvatskoj. Za oboje postoje određeni rizici, ali i prednosti.
Pojašnjenje smo zatražili od prometnog stručnjaka Željka Marušića. Ali prvo, evo kakvo je stanje s brojem unosa vozila iz inozemstva u Hrvatskoj. Podatke smo dobili od Carinske uprave. Istaknuli su kako nemaju podatke o tome iz kojih su zemalja vozila unesena.
U Hrvatskoj se tržište prodaje osobnih vozila u srpnju pomalo oporavilo u usporedbi s brojkama mjesec prije, pokazali su to podaci Promocije Plus o novoregistriranim automobilima.
U prvih sedam mjeseci ove godine u Hrvatskoj je prodano 22.568 automobila. Prošle godine ta je brojka bila dvostruko veća.
Također, ljudi često brkaju pojmove uvoz i unos. Razlika je u tome da je unos onda kad se vozilo doveze iz druge članice EU, dok uvoz znači iz trećih zemalja. Carina nam je dala podatke i o tome koliko su naplatili posebnog poreza na motorna vozila (PPMV) koji su građani obavezni plaćati ako unose vozilo u Hrvatsku. Ovi podaci vrijede i za one koji kupuju vozilo u Hrvatskoj.
Carinska uprava naplaćuje još i naknadu za gospodarenje otpadnim vozilima koja je u nadležnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Državi pola milijuna kuna poreza
“U prvih sedam mjeseci 2020. godine obračunat je iznos posebnog poreza na motorna vozila (PPMV) od 521,18 milijuna kuna.
Najviši iznos PPMV-a kod novih vozila od 492.648 kuna plaćen je na automobil marke Bentley, a iznos od 315.430 kuna plaćen je na rabljeni automobil marke Mercedes-Benz“, rekli su nam iz Carinske uprave.
Najzastupljenije marke novih vozila koje su Hrvati unosili su redom Volkswagen (3430), Škoda (3018), Renault (2113), Dacia (1488), Kia (1201), Suzuki (1085), Peugeot (1026), Hyundai (950), Toyota (945), Opel (926) i ostalo (6117).
Što se tiče rabljenih vozila, i tu Hrvati najčešće biraju Volkswagen (6310). Zatim slijede Renault (4017), BMW (3139), Audi (2982), Mercedes-Benz (2605), Ford (2288), Opel (1928), Peugeot (1618), Škoda (1180), Nissan (924) i ostalo (6821).
Prema njihovim podacima, ukupno je u Hrvatsku uneseno 22.299 novih vozila, dok je rabljenih uneseno 33.812. Kad se zbroje, to je 56.111 vozila unesenih iz inozemstva.
“Isplativije je, ali rizičnije”
Prometni stručnjak Željko Marušić pojasnio nam je kako je ipak isplativije unijeti automobil iz inozemstva, ali je i rizičnije.
“Mali, jeftini auto se ne isplati uvoziti. Ima tu mnogo rizika, možete napraviti grešku, ne možete provjeriti auto. Ako kupujete sami ne plaćate proviziju, ali imate troškove. Više je tu posla, potroši se i nekoliko dana. Ako dobro izaberete, to je dobar posao. Pazite da ne kupite ukradeni auto, ali i da auto nema neki financijski teret.
Najbolje je tražiti savjet neke stručne osobe. Moje je mišljenje da je bolje kupovati u Hrvatskoj od tvrtki koje imaju ime, oni si ne mogu dopustiti grešku i kaljanje ugleda”, objasnio je Marušić.
Objasnio je i kako treba paziti da se auto ne kupuje po nerealno niskoj cijeni. Savjetuje da se kupuju rabljeni automobili u starosti od jedne do pet godina.
“Rabljeni se isplati više nego novi. Kad se ulaže novac treba se odgovorno ponašati. Među godišnjacima ima i onih koji su za rent-a-car, to ne savjetujem da kupujete. Vozilo ga je 100, 1000 ljudi. Puno je bolje kad je poslovno vožen”, kazao je Marušić.
Kazao je i kako ‘ne treba robovati markama’.
“Ako se kupuje rabljeni auto, prvo pravilo je da treba kupiti dobar auto. Bolji je dobar Fiat od lošeg Mercedesa. Dobar auto znači da je u dobrom stanju, da nije slupan, da je redovno održavan, da nije maltretiran u vožnji npr. Golf koji je netko forsirao, vozio divlje itd. Ne treba robovati markama”, zaključio je.
Komentirao je i činjenicu da su se u prvih sedam mjeseci ove godine najviše unosili Volkswagen i Škoda.
“Volkswagen i Škoda imaju najbolji rejting i to je logično. VW biraju jer se na njemu najmanje izgubi. Ali, oni koji se najviše unose ti se nekako najviše i kradu”, dodao je na kraju Marušić.
Ines Švagelj