Krajem 2024. godine broj blokiranih građana u Hrvatskoj pao je ispod 200.000, točnije na 199.165, što je prvi put u posljednjih 15 godina, izvještava Fina. Ovaj trend smanjenja broja blokiranih rezultat je provedbe reformskih mjera koje su uvedene 2017. godine, kada je broj blokiranih bio znatno veći – oko 320.000. Prema procjenama, pad broja blokiranih mogao bi se nastaviti, a očekuje se smanjenje od 5 posto na godišnjoj razini, osim u slučaju nepredviđenih gospodarskih promjena.
Iako broj blokiranih opada, iznos duga raste. Dugujući najviše prema financijskim institucijama, građani uglavnom imaju manje dugove, poput potrošačkih kredita, minusa na računima i dugova prema kreditnim karticama. Država, u obliku prekršajnih kazni, sudskih pristojbi i drugih tražbina, također ima značajnu ulogu u ukupnom dugu, ali veći dugovi obično nisu povezani s poreznim obvezama.
Analizirajući demografske podatke, 64 posto blokiranih građana čine muškarci, dok je 36 posto žena. Međutim, u pogledu ukupnog duga, muškarci čine 71 posto duga, dok žene imaju 29 posto. U Primorsko-goranskoj županiji žene su u prosjeku dužne 59 posto od ukupnog duga, dok muškarci čine 41 posto.
Fina također naglašava važnost podrške građanima u financijskim poteškoćama. U sklopu novog europskog projekta, Fina će uspostaviti savjetovalište za dugovanja, a Ministarstvo financija planira donošenje zakona o potrošačkom kreditiranju koji bi uključivao savjetovališta za dugovanja, čime bi se omogućio individualizirani pristup pomoći dužnicima.
