Kako će se suša odraziti na cijene hrane i kakva nas jesen čeka, razgovarali smo sa Zvjezdanom Blažić, konzultanticom za poljoprivredu i prehrambenu industriju
Zbog dugotrajne suše koja je obilježila ovo ljeto, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija proglasile su elementarnu nepogodu.
Iz Ministarstva poljoprivrede doznaje se da će sutra započeti podnošenje zahtjeva za isplatu odštete zbog prošlogodišnje suše u Virovitičko-podravskoj županiji. Isplata bi trebala biti završena najkasnije do sredine listopada, dok će obrada prijava za štetu nastalu ove godine početi krajem listopada.
Prošle je godine za sve proglašene elementarne nepogode ukupno isplaćeno 380 milijuna eura.
O tome kako bi suša mogla utjecati na cijene hrane i kakvu jesen možemo očekivati, razgovarali smo sa Zvjezdanom Blažić, konzultanticom za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Suša je učinila svoje i smanjila prinose u poljoprivredi. Što nas onda očekuje na jesen, neki novi cjenovni šok?
Pa što se tiče veze između suše i porasta cijena, ona baš nije neposredno povezana, jer cijene ovise o jako puno faktora, a najviše o tome kako se kreću cijene na svjetskom i europskom tržištu. A ono što sad vidimo i na domaćem tržištu, i zadnjih mjeseci, a i u ovim zadnjim tjednima je da imamo u ovog časa stabilizaciju cijena, da su cijene vrlo malo rasle, a zadnji mjesec smo imali neki manji pad. Tako da možemo reći da su se cijene hrane u Hrvatskoj stabilizirale, ali na vrlo visokom nivou.
Imamo zadnjih nekoliko mjeseci, veliku sušu u Hrvatskoj. Kako to da su nam brojke navodnjavanja tako slabe i simbolične u Hrvatskoj i hrvatskoj poljoprivredi?
Mi smo imali jako dobar plan za navodnjavanje još od 2005. gdje smo trebali 6,5 posto svih površina navodnjavati. To je bilo oko 65 tisuća hektara. No, taj plan nismo izvršili.
U čemu je onda problem? Vode, pretpostavljamo, ima dovoljno?
Mislim, to su vrlo skupi infrastrukturni radovi, to su veliki građevinski radovi, ali ono što je najveći problem, na to je upozorila i Državna revizija, da i oni sustavi za navodnjavanje koji su izgrađeni se jako slabo koriste. Znači, sami poljoprivredni proizvođači nisu bili zainteresirani iz raznih razloga i ekonomike, same poljoprivredne proizvodnje, malih parcela, vrlo skupe infrastrukture, da se prije zapravo spoje na te sustave za navodnjavanje.
Statistika pokazuje da cijene hrane usporavaju. Zašto su onda cijene hrane u Hrvatskoj i dalje najviše u Europi?
Hrvatska je imala jako visoki rast cijena. Mi smo u razdoblju od 2021. do 2025. imali među najvećim rastom cijena u Europi, oko 43 posto je u to doba rasla cijena hrane. I mi ovog časa imamo cijene koje su otprilike 6 posto iznad prosjeka Europske unije. Tu smo među prvih pet zemalja u Europskoj uniji.
Ali nismo baš u plaćama među prvih pet?
Da, nismo, iznad nas cijene zapravo imaju vrlo razvijene europske zemlje, Danska, Luksemburg, Francuska. Tako da te cijene naši građani zato jako slabo osjećaju, da sad imamo usporavanje cijena. Pa čak prošli mjesec sve je pokazalo da su nam cijene bile nešto niže nego mjesec ranije.
A koliko će cijene ovih energenata, plina, nafte koje moramo uvoziti, utjecati na cijeli lanac opskrbe?
Jako je visok rast cijena nafte i plina evo sad, pogotovo nakon ovih ponovnih ratnih proširenja, tih ratnih izbivanja na Bliskom istoku. Tako da i cijena nafte je rasla, plin dva i pol puta od početka rata, od veljače. Gnojivo je raslo 25 do 50 posto, ovisno koja vrsta gnojiva. Poljoprivredni proizvođači ulaze u novu sjetvu sa strašno visokim inputima. Oni su narasli, odnosno na prošlu godinu, enormno. Ali cijene na svjetskom tržištu, niti burze, niti cijene na europskom tržištu, niti predviđanja Europske komisije, niti ovo što se sad dešava na hrvatskom tržištu ne pokazuju da će cijene hrane u kratkom roku rasti. Ali su rizici veliki i dolaze i poremećaji na Crnom moru, izvozni koridori na Crnom moru su isto ugroženi, na Bliskom istoku se stvari kompliciraju, utjecaj suše, makroekonomski rast kamata – mislim, sve to može dovesti do povećanja cijena, ali za sada se to ne veže.
Koliko će novi vladin paket mjera pomoći građanima? Što mislite konkretno? Koje mjere će im najviše pomoći?
Što se tiče poljoprivrednika, Vlada je donijela odluku o osiguranju 10 milijuna eura za ovu sjetvu. Poljoprivrednici su sad u situaciji da im je potpuno izostala, ili u većoj mjeri izostala, ova sada žetva. Bit će puno manji prinos i manja proizvodnja. Imali su troškove, znači da bi ušli u novu sjetvu u jesen, oni će trebati pomoć i tu će je dobiti. A što se tiče građana, naravno, prvenstveno se to odnosi na cijene energenata i cijene i plina i režije kućanstva, koje su ipak rasle, ali ne toliko koliko bi da su cijene u potpunosti onakve kakve su na svjetskom tržištu. I za najsiromašnije slojeve stanovništva, naravno, i ovaj paket zamrznutih proizvoda, ipak je odigrao svoju ulogu, te tih sto proizvoda koje imaju, zapravo, ograničene cijene, prenosi Danas.hr.
