Cijene stanova u Hrvatskoj rasle po najvišoj stopi od početka 2023. godine. U trećem kvartalu lani bile su 13,8 posto više
Kao što je nedavno izvijestio Poslovni dnevnik, ni ove godine se ne očekuje pad cijena stanova u Hrvatskoj. Zemlja i dalje prednjači po rastu cijena stanova među državama članicama Europske unije, a u trećem tromjesečju 2025. stambeni kvadrati poskupjeli su najviše još od početka 2023. godine.
Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene stambenih objekata u trećem kvartalu prošle godine bile su u prosjeku 13,8 posto više nego u istom razdoblju godinu dana ranije.
Intenziviranje rasta
Tako snažan međugodišnji rast cijena posljednji je put zabilježen u prvom tromjesečju 2023., kada je godišnje povećanje iznosilo 14 posto. Nakon toga, sve do početka 2025. godine, činilo se da se stalni rast cijena stanova postupno usporava. Međutim, u prvom kvartalu 2025. došlo je do promjene trenda te je rast ponovno ubrzao. Prema podacima DZS-a objavljenima u petak, cijene novih stambenih objekata u trećem tromjesečju 2025. porasle su prosječno za 2,6 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok su u usporedbi s istim razdobljem 2024. godine bile više za 12,2 posto.
Istodobno su cijene postojećih stanova zabilježile rast od 2,9 posto na kvartalnoj razini te 14,2 posto na godišnjoj. Promatrano regionalno, u trećem tromjesečju 2025. u odnosu na drugo tromjesečje iste godine, cijene stambenih objekata u Gradu Zagrebu u prosjeku su porasle za 4,9 posto, na Jadranu za 0,5 posto, dok su u ostalim dijelovima zemlje povećane za četiri posto.
Na godišnjoj razini cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle su u prosjeku za 16,8 posto, dok je na Jadranu rast iznosio 9,2 posto, a u ostalim dijelovima Hrvatske 17,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. DZS-ov indeks cijena stambenih objekata prati tržišne cijene nekretnina koje kupuju kućanstva, neovisno o prethodnom vlasniku ili namjeni objekta. U iznos tržišne cijene uključena je i vrijednost zemljišta, navode iz statističkog zavoda.
Boro Vujović, direktor Operete, ističe kako nije realno očekivati pad cijena ni ove godine. “Scenarij iz 2008. ili 2009. je vrlo malo vjerojatan, osim u slučaju nekog jakog vanjskog šoka. Inflacija će i dalje biti ključna: ako ostane visoka, rast će troškovi gradnje i preliti se na cijene. Nominalni pad nije izgledan, ali stagnacija može značiti realan pad vrijednosti. Pooštravanje kreditnih politika banaka, kao posljedica mjera HNB-a, povećalo je potražnju u drugom kvartalu 2025., a pravi učinak vidjet ćemo početkom 2026.” Dodaje da se očekuje smanjenje kupovnog budžeta za one koji kupuju nekretnine kreditom, što također može utjecati na cijene.
“Budući da su stranci važan čimbenik na našem nekretninskom tržištu, s više od trećine kupoprodaja stambenih nekretnina, a u pojedinim priobalnim županijama čak iznad 70 posto, najave oporavka građevinskog sektora u Njemačkoj i Austriji te kraj recesije i stagnacije u te dvije države upućuju na mogući povratak potražnje barem na razinu iz 2024. Ovo će biti još jedna turbulentna godina, s mnogo nepoznanica. Ostaje za vidjeti kako će se promjene u poreznim politikama prema vlasnicima nekretnina odraziti na tržište. Uspješnost turističke sezone također će znatno utjecati na smjer nekretninskog tržišta”, zaključuje Vujović.
Ekspanzija gradnje
Prema najnovijim dostupnim podacima, građevinski sektor i dalje bilježi rast. Privremeni podaci DZS-a pokazuju da su u listopadu, prema kalendarski prilagođenim indeksima, pozitivne godišnje stope rasta obujma građevinskih radova nastavile kontinuitet koji traje od lipnja 2020. godine. Kalendarski prilagođen godišnji rast iznosio je 7,6 posto, što predstavlja usporavanje u odnosu na 9,0 posto zabilježeno u rujnu.
Prema izvornim indeksima, godišnja stopa rasta također je iznosila 7,6 posto. Na mjesečnoj razini, obujam građevinskih radova bio je u listopadu veći za 1,2 posto, prema sezonski i kalendarski prilagođenim indeksima. Ovi podaci upućuju na to da je građevinarstvo i početkom posljednjeg tromjesečja 2025. godine pozitivno doprinosilo rastu bruto dodane vrijednosti, piše Poslovni dnevnik.
