U ponedjeljak je započelo cijepljenje AstraZenecinim cjepivom u Hrvatskoj, a iako su mnoge zemlje zbog nedovoljnih informacija o učinkovitosti kod starijih osoba zabranile cijepljenje te populacije, čini se kako će se ovim cjepivom nastaviti kampanja cijepljenja po domovima za starije osobe u Hrvatskoj, piše Net.hr
Nakon Pfizerova i Modernina, u Hrvatsku su ovih dana stigle i prve doze AstraZenecina cjepiva protiv koronavirusa. Dosad je stiglo već 16.800 doza, a do kraja veljače se očekuje ukupno 156.158 doza. Cijepljenje tim cjepivom počinje već danas što je u dijelu javnosti dočekano sa skepsom. Naime, Hrvatska je i prije objave rezultata kliničkih ispitivanja naručila ukupno 2,7 milijuna doza tog cjepiva, što je više od ostalih proizvođača. Europska agencija za lijekove (EMA) je tek 29. siječnja odobrila upotrebu tog cjepivo poznatog i pod nazivom “oksfordsko cjepivo”.
Nekoliko dana prije toga, njemački su mediji iznijeli šokantne podatke prema kojima je cjepivo AstraZenece pokazalo učinkovitost u borbi protiv koronavirusa od svega osam posto na populaciji starijoj od 65 godina. Sam proizvođač, ali i njemačka vlada žustro su demantirali te napise tvrdeći da se “ne može izvući zaključak da je djelotvornost cjepiva kod starijih od 65 samo osam posto” na temelju toga da je u kliničkim ispitivanjima cjepivo testirano na svega osam posto starijih od 65 i četiri posto starijih od 70 godina. Ipak, lavina se pokrenula.
Zemlje poput Njemačke, Francuske, Italije, Španjolske, Švedske, Danske, Norveške, Belgije i Poljske, preporučuju da se stariji od 55, 60 ili 65, ovisno o državi, ne cijepe tim cjepivom ili to čak u potpunosti zabranjuju. Švicarska je, pak, privremeno zabranila cijepljenje svih dobnih skupina tim cjepivom.
Veliki su to problemi za englesko-švedskog proizvođača, koji je zajedno sa sveučilištem Oxford razvio cjepivo protiv koronavirusa koje, prema kliničkim studijama, ima od 62 do 82 posto učinkovitosti, što je puno manje od Pfizerovog i Moderninog cjepiva, pa i od ruskog Sputnjika V.
Ovo je zapravo nastavak problema, jer je zdravstvena inspekcija po nalogu Europske komisije, upala u jednu od tvornica AstraZenece u siječnju kako bi provjerila jesu li zaista problemi u proizvodnji krivi za kašnjenje u isporuci cjepiva i naglu redukciju naručenih doza ili ovaj proizvođač daje već naručene doze drugim zemljama izvan EU-a. Na ruku im ne ide ni to što su priznali da njihovo cjepivo ima smanjenu učinkovitost u borbi protiv južnoafričkog soja virusa.
Sudeći prema izjavama epidemiologa i članova Nacionalnog stožera civilne zaštite, čini se da će se u Hrvatskoj AstraZenecom cijepiti i osobe starije od 65 godina.
“Odlučili smo da cjepivo AstraZeneca/Oxford dajemo svima pa i starijima od 65 jer ga je Europska agencija za lijekove i registrirala za uporabu svih starijih od 18 godina. Oni koji se ne žele cijepiti AstraZenecom mogu odbiti cijepljenje i čekati novu tranšu Pfizer/Oxfordskog cjepiva ili onog Moderne. U ovom trenutku zbog nedovoljne količine tih cjepiva doze koje dolaze koriste se za docjepljivanje”, poručio je u subotu ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Krunoslav Capak.
Odluka je pala, vjerojatno nakon razgovora unutar HZJZ-a i Stožera, koje je još potkraj siječnja najavio epidemiolog Bernard Kaić. Na stranicama HZJZ-a stoji kako “na temelju dostupnih podataka o kliničkim ispitivanjima cjepiva protiv COVIDA-19 koja su registrirana u Hrvatskoj centraliziranim postupkom (putem Europske agencije za lijekove), nema razloga donositi preporuku za cijepljenje koja bi se razlikovala od indikacija koje je odobrila Europska agencija za lijekove, tj. donja dobna granica za primjenu ovog cjepiva je 18 godina, a gornje dobne granice nema.”
Uzmi što ti se nudi ili čekaj
No, tim obrazloženjem nisu zadovoljni oni koji bi se tim cjepivom trebali cijepiti – starije osobe. Naime, Sindikat i Matica umirovljenika Hrvatske te Stranka umirovljenika i Hrvatska stranka umirovljenika poslali su ovih dana priopćenja u kojima od Nacionalnog stožera traže da “do daljnjega ograniči cijepljenje s cjepivom protiv COVIDA-19 AstraZeneca na populaciju do najviše 65 godina” ili predlažu “kupnju drugog, sigurnog cjepiva koje postoji na tržištu dok se ne istraži djelovanje AstraZenece na osobe starije od 55 godina.”
Svi ističu kako u kliničkim ispitivanjima nije bio zastupljen dovoljan broj osoba starijih od 55 godina da bi se mogla potvrditi stvarna učinkovitost cjepiva. Zasmetale su ih i preporuke iz HZJZ-a da se cijepe tim cjepivom ili da čekaju posljednju fazu cijepljenja, kada bi ono ovisilo o tome koliko je doza ostalo. “Sljedećih tjedana, tko se želi cijepiti, preporučujemo da se cijepi ovim cjepivom, a oni koji su stvarno odlučili drugačije, moraju čekati”, poručila je u subotu putem javne televizije epidemiologinja HZJZ-a Iva Pem Novosel.
Govoreći o onima koji su donijeli odluku da se neće cijepiti cjepivom AstraZenece, kazala je da oni mogu čekati, ali da ih se mora upozoriti da će se “onda stvarno vjerojatno i načekati”, s obzirom na to da je Moderna smanjila količine cjepiva, baš kao i Pfizer.
Nejasni odgovori
Iako je cijepljenje u Hrvatskoj dobrovoljno, prema planu cijepljenja protiv koronavirusa, nužno je cijepiti ugrožene skupine u koje spadaju i starije osobe. Tako u prvotnoj verziji plana, koja je u međuvremenu blago izmijenjena zbog kašnjenja s isporukom Pfizerova cjepiva, stoji da će se “cijepljenje provoditi kampanjski u zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi.”
“Što se tiče cjepiva AstraZenece, oko srijede bi trebalo doći oko 3000 doza u Zagreb. Ono je dobilo odobrenje od EMA-e i HALMED-a, za cijepljenje svih dobnih skupina. Istraživanja su provedena na tim cjepivima za dobne skupine do 55 godina, zbog čega neke zemlje imaju zadrške za tu dobnu skupinu. Nas preokupira da dio prioritetnih skupina još nije dobio drugu dozu. Starije osobe još neće doći na red ovaj tjedan. Treba uvažiti mišljenje starijih osoba koje su naš prioritet, svakako ćemo voditi brigu o njihovu zdravlju”, kazala je Sandra Šikić, zamjenica ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” na konferenciji za medije zagrebačkog stožera Civilne zaštite u ponedjeljak.
“Ima nekoliko zemalja EU-a koje su preporučile da se ne cijepi osobe starije od 65 godina. Trenutno je pet zemalja koje su donijele takve odluke. Njihov je argument da nema dokaza da je cjepivo učinkovito u ispitivanjima koje je prihvatila EMA. Naš argument je da je cjepivo učinkovito, sigurno i ispravno testirano te da ga je EMA odobrila za korištenje na osobama starijim od 18 godina”, poručio je Capak u ponedjeljak na konfereciji za medije Nacionalnog stožera civilne zaštite.
“Medicinskog razloga da bi se netko odlučio cijepiti drugim cjepivom – nema”, poručio je epidemiolog Kaić te dodao da nijedno cjepivo ne pruža 100-postotnu zaštitu. Dodao je kako će tek vrijeme pokazati učinkovitost cjepiva na populaciji. “Cijepljenje je dobrovoljno. Nitko nikoga neće siliti da se cijepi ovim ili onim cjepivom. No, problem je što mi nećemo imati dovoljno mRNA cjepiva da bismo cijepili stariju populaciju. Smatram da je bolje cijepiti sve sa 70-posto djelotvornim cjepivom na proljeće, nego čekati do jeseni i cijepiti s 90-posto učinkovitim cjepivom, jer bi do jeseni dio njih mogao umrijeti”, dodao je Kaić.
