Član Vladina znanstvenog savjeta za Covid-19 pojasnio je što Hrvatska može podnijeti
Posljednjih nekoliko dana u Hrvatskoj broj zaraženih koronavirusom raste do troznamenkastih brojki. S više od 900.000 turista u Hrvatskoj stvaraju se gužve u popularnim turističkim destinacijama, što uz neodržavanje razmaka i ležeran pristup mladih, objašnjava trenutnu epidemiološku sliku.
Primjerice, na području Splitsko-dalmatinske županije, gdje je korona shvaćena “ležerno”, brojke vrtoglavo rastu.
Epidemiolog prof.dr. Branko Kolarić, član Vladina znanstvenog savjeta za Covid-19, još u lipnju je izrazio zabrinutost kada se Hrvatska otvorila za turiste. Za Jutarnji list komentirao je porast broja zaraženih.
Nimalo ga ne iznenađuju veliki brojevi koje županijski stožeri prijavljuju posljednjih nekoliko dana.
“Zapravo se to moglo očekivati nakon što je u zemlju ušlo nekoliko stotina tisuća ljudi. Samo prošlog vikenda u Hrvatsku je ušlo više od 200.000 turista, hrvatski su građani također povećali gužvu u turističkim mjestima pa kad se to usporedi s 200 zaraženih, to i nije velika brojka. No, kad se rade izračuni koliko je koja zemlja zahvaćena koronom, uzima se u obzir samo broj stanovnika neke zemlje, a onda je tih 200 značajno pokvarilo naše podatke”, rekao je Kolarić.
Istaknuo je da je mjerilo stavljanaj neke zemlje na zelenu, narančastu ili crvenu listu broj zaraženih na 100.000 stanovnika te se pita hoće li nas Njemačka uskoro “izopćiti” kao i Nizozemska, Finska, Norveška i Italija.
“Oni su nedavno radili analizu uvezenih slučajeva koronavirusa i mi smo na trećem mjestu. Prva je Turska s 1000, slijedi Grčka s 500 te Hrvatska s oko 250 unosa koronavirusa u Njemačku”, izjavio je.
Osvrnuo se i na potez Slovenija čija je ljestvica visoko podignuta. U njihovu slučaju zemlje iz zelenog prelaze u rizičnu kategoriju s deset zaraženih na 100.000 stanovnika. Razlog je ukupan broj stanovnika u državi.
“Da bi se mogli uspoređivati podaci, uveden je taj kriterij broja zaraženih na 100.000 jer neka zemlja može imati ukupno mali broj zaraženih, ali s obzirom na broj stanovnika to može biti velika brojka. Primjerice, sto zaraženih u Hrvatskoj puno je više nego sto zaraženih u Francuskoj. Uvijek se gleda broj zaraženih u odnosu na ukupnu populaciju”, poručio je Kolarić.
Pojasnio je koja bi bila kritična brojka za zdravstveni sustav Hrvatske.
“Bilo bi loše kad bi u kratkom vremenu više od 400 ljudi završilo na intenzivnoj njezi. Istina je da imamo oko 800 respiratora, ali ne bilo dobro da svi budu zauzeti jer onda dolazi u pitanje broj ljudi koji mogu obavljati taj posao, organiziranje smjena rada i slično, odnosno zagušio bi se naš zdravstveni sustav.
Procjena je Europskog centra za kontrolu bolesti da je to plafon kapaciteta hrvatskog zdravstva. Srećom, trenutno su uglavnom zaraženi mlađi ljudi koji nemaju teške simptome. Primjerice, trenutno je prosječna dob zaraženih oko 30 godina, a na početku epidemije bila je iznad 50 godina. No, najesen će sigurno biti više zaraženih starijih ljudi”, izjavio je Kolarić za Jutarnji list.
