Iako su događaji na Bliskom istoku od globalnog značaja, ne znači da ih treba automatski povezivati s prijetnjama terorizma u Europi, naglašava stručnjak.
Sigurnosni izazovi postaju sve prisutniji, a učestale lažne dojave o bombama u školama i drugim javnim institucijama ne mogu se promatrati izolirano. Svjetski trendovi, uključujući rast hibridnih prijetnji, širenje dezinformacija i porast radikalizacije, dodatno pridonose osjećaju nesigurnosti.
Terorističke skupine i pojedinci sve češće koriste metode psihološkog zastrašivanja kako bi destabilizirali društvo, a lažne dojave postaju sredstvo za izazivanje panike i poremećaj svakodnevnog života. Iako je Hrvatska dosad bila pošteđena većih terorističkih napada, sve učestalije prijetnje bombama u školama ukazuju na potrebu neprekidne pripravnosti sigurnosnih službi, piše Net.hr.
“Svaka dojava o bombi mora se shvatiti ozbiljno, ne samo u nacionalnom, već i u međunarodnom kontekstu”, kaže stručnjak za sigurnost Vlatko Cvrtila, s kojim smo razgovarali o aktualnim sigurnosnim izazovima.
Pojedinačni incident ili organizirana prijetnja?
Iako se u većini slučajeva pokaže da nema stvarne opasnosti po ljudske živote, ovakvi incidenti nisu bezazleni jer im je cilj stvaranje nemira u društvu.
“Ključno pitanje je radi li se o djelovanju pojedinaca ili o širem organiziranom obrascu, što je važno za procjenu sigurnosnog rizika. Uvijek postoji mogućnost povezanosti s radikalnim skupinama koje koriste ovakve metode za poticanje osjećaja nesigurnosti”, upozorava Cvrtila.
Sigurnosne službe i policija stoga moraju pomno analizirati motive iza takvih prijetnji i ispitati moguće veze s globalnim sigurnosnim izazovima.
Upotreba cyber prostora dodatno otežava identifikaciju počinitelja, ali to ne znači da su ovakve prijetnje neotkrivljive.
“Hrvatska nije sama u suočavanju s ovim problemom. Kao članica NATO-a i Europske unije, oslanja se na međunarodnu suradnju i pristup naprednim sigurnosnim mehanizmima koji omogućuju pravovremeno otkrivanje i sprječavanje ovakvih aktivnosti”, objašnjava stručnjak.
Teškoća u prepoznavanju radikaliziranih pojedinaca
Demokratske države aktivno prate trendove radikalizacije i djelovanje ekstremističkih skupina kako bi spriječile moguće sigurnosne prijetnje.
“Iako je izazovno prepoznati pojedince koji prolaze kroz proces radikalizacije, organizirane skupine koje propagiraju ekstremne ideologije svakako su pod nadzorom sigurnosnih službi. Praćenje aktivnosti na društvenim mrežama i komunikacijskim platformama pomaže u ranom otkrivanju potencijalnih prijetnji. Međutim, radikalne skupine svjesne su nadzora i često poduzimaju korake kako bi izbjegle izravne dokaze koji bi doveli do njihova procesuiranja”, kaže stručnjak za Net.hr.
Primjer Francuske pokazuje da sustavna sigurnosna strategija može biti učinkovita – redovita izvješća tamošnjih službi otkrivaju koliko je terorističkih napada spriječeno zahvaljujući proaktivnom praćenju radikalnih skupina i njihovih aktivnosti.
S obzirom na to da su mladi često ranjiva skupina, postavlja se pitanje može li učestali val lažnih dojava o bombama u školama biti povezan s radikalizacijom.
“Takve prijetnje nisu nužno povezane s regrutacijom ili ideološkim utjecajem ekstremističkih skupina”, ističe stručnjak, dodajući kako radikalne organizacije koriste druge metode za privlačenje novih članova.
Na razini Europske unije već su uspostavljeni programi za prevenciju radikalizacije, s ciljem sprječavanja širenja ekstremističkih ideja, osobito među mlađim generacijama.
“Povijest je pokazala koliko radikalizacija može biti ozbiljan problem – tijekom uspona tzv. Islamske države mnogi su europski državljani, koji prethodno nisu imali nikakve veze s tom ideologijom, postali njezini pripadnici. Zato postoji snažna politička volja unutar EU-a da se ovaj fenomen suzbija sustavno i preventivno”, naglašava stručnjak.
Bliski istok i sigurnosne prijetnje u Europi
Iako aktualni sukobi na Bliskom istoku imaju globalne posljedice, stručnjaci upozoravaju da ih ne treba automatski povezivati s povećanim rizikom od terorizma u Europi.
“Terorističke organizacije već dugo nastoje regrutirati mlade ljude i radikalizirati ih kroz propagandu, što ih može dovesti do nasilnih djela. No, Europa se suočavala s ovom prijetnjom i prije eskalacije sukoba u Gazi. Trenutni događaji neće nužno povećati rizik”, kaže Cvrtila.
Problem s kojim se sigurnosne službe suočavaju je nepredvidivost ovakvih prijetnji – ne razvijaju se linearno, već dolaze u valovima, s periodima povećane i smanjene aktivnosti, piše Net.hr.
“Takvih prijetnji bilo je u prošlosti i bit će ih i dalje. Na sigurnosnim strukturama je da pravovremeno reagiraju, aktiviraju protokole i identificiraju počinitelje”, zaključuje stručnjak.
