Od danas, 13. rujna pa sve do 17. listopada 2021. kreće popisivanje stanovništva, prvi puta će to biti digitalni Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj . Provodit će se u dvije faze i na dva načina, a građani će moći sami izabrati način popisivanja, objasnio je prošloga tjedna Državni zavod za statistiku.
Putem sustava e-Građani u prvoj fazi, od 13. do 26. rujna, građanima će biti omogućeno samopopisivanje, odnosno ispunjavanje opširnog upitnika digitalnim putem, pišu Vijesti.hr
U drugoj fazi popisivači izlaze na teren, a ona će trajati će od 27. rujna do 17. listopada, priopćili su iz DZS iz kojeg su pozvali sve građane da se samostalno popišu u prvoj fazi samopopisivanja kroz sustav e-Građani. Popisati možete i članove kućanstva.
Dovoljan je naime jedan član kućanstva s vjerodajnicom kako bi popisao svoje kućanstvo i sve njegove članove. Za e-popis potrebna je jedna od vjerodajnica za sustav e-građani do koje se dolazi putem web stranice popis2021.hr.
Nakon ispunjavanja popisnog upitnika i uspješnog zaključavanja i slanja e-popisnice, ispitanik će dobiti jedinstvenu kontrolnu šifru generiranu u trenutku predaje e-popisnice, koja je dokaz uspješno provedenog samopopisivanja. Pravilo je da se jednom vjerodajnicom može popisati samo jedno kućanstvo. Popunjavanje bi trebalo trajati 20-ak minuta.
Popisivači će ipak doći do vas
Kontrolnu šifru trebate zapisati na papir, slikati ili isprintati i sačuvati do druge faze Popisa (terenskog popisivanja) kako bi ispitanik kontrolnu šifru dao popisivaču zbog kontrole obuhvata popisivanja. Popisivači, koji će imati akreditaciju i službenu majicu, neće morati imati Covid potvrde, no ne morate uopće s njima kontaktirati – kontrolnu šifru čak možete samo zalijepiti na ulazna vrata i popisivač će je očitati.
Cilj popisa je utvrditi podatke o broju stanovnika, u kakvoj i čijoj nekretnini stanujete. Podaci koji se odnose na osobe, tiču se spola, dobi, zanimanja. Dakle, sastav stanovništva po dobi, obrazovnim, migracijskim, ekonomskim obilježjima, ali i narodnosti, vjeri, jeziku, i izvorima prihoda, sve su to pitanja kojima se želi dobiti što točnija slika Hrvatske.
Upitnik prije svega sadrži identifikacijske podatke, tri pitanja o kućanstvu, 20-ak o stanu te gotovo 40 pitanja za svakog pojedinca. Za ispunjavanje je dovoljno oko 20 minuta. A upitnik ima 16 stranica.
Nekoliko novina
Za razliku od popisa iz 2011., ovaj ima određenih novina. Tako je novost mogućnost odgovora o vjeroispovijesti – možete napisati da niste član niti jedne vjerske zajednice. Dodano je još jedno pitanje, a odnosi se na civilne žrtve rata: Jeste li kao civil bili ranjeni u Domovinskom ratu?
Za građane koji ne daju podatke, ili daju netočne i nepotpune, predviđena je kazna. Ona iznosi čak pet tisuća kuna. S druge strane, prilikom prošlog popisa stanovništva prije 10 godina – nitko nije bio kažnjen.
Tajnost podataka, ističu svi uključeni u proces, zajamčena je i ne smiju se koristiti ni u kakvu drugu svrhu. Pravu sliku Hrvatske – koliko nas je, kako i u kakvim nekretninama živimo, od čega živimo – jesmo li zaposleni ili voljni se zaposliti ili imamo prihode od nekretnina ili nečeg drugog, kako smo obrazovani, imamo li struju, WC-e, tekuću vodu, te još mnogo toga drugog, trebali bismo doznati početkom iduće godine.
Kako izgleda upitnik
Sam popisni upitnik ima 16 stranica na kojima su, dakle, pitanja koja se tiču stanovništva, kućanstava i stanova.
Građani će tako trebati ispuniti podatke koji se tiču identifikacije, što uključuje, dakako, grad odakle dolaze, ulicu, ali i podatak o broju osoba u stanu, piše Index.
Bračno stanje, vrsta životne zajednice, broj djece, državljanstvo, narodnost…
Što se tiče podataka o osobi, državu tako zanima njezino bračno stanje, vrsta životne zajednice u kojoj živi, broj djece, razlog prisutnosti u mjestu u kojem se nalazi, koliko se dugo u tom mjestu namjerava nalaziti, živi li osoba od rođenja u naselju u kojem je trenutno, odakle se osoba doselila, koji je razlog doseljavanja (rad, obiteljski razlozi, povratak, potres, školovanje…) itd. Tražit će se i podaci o roditeljima odnosno majci. Tako je među upitima i ono o mjestu stanovanja majke u vrijeme rođenja osobe.
Upiti se tiču i onih koji su odsutni, pa anketni listić obuhvaća i temu učestalosti vraćanja u mjesto stanovanja, razloge odsutnosti, ali i namjerava li se osoba vratiti u mjesto stanovanja, koliko je dugo osoba odsutna, koliko dugo namjerava biti odsutna itd.
Zanimat će Zavod i državljanstvo građanina, ali i eventualno drugo državljanstvo, narodnost, materinski jezik, vjera, vjerska zajednica…
Obrazovanje i zaposlenje
Tu su i pitanja koja se tiču razine obrazovanja koju je osoba stekla, ali i, recimo, konkretni podaci, poput onih gdje ste pohađali vrtić, školu ili fakultet. Tako se traže, primjerice, točna ulica i kućni broj ustanove.
Što se tiče zaposlenja, popisivači će građane pitati kakav im je položaj od 25. do 31. kolovoza, kao i koje je zanimanje osobe, ali i djelatnost s kojom se bavi te u kojem mjestu radi, kao i kojim sredstvom ide na posao.
Anketni listić sadrži i upit oko izvora sredstava za život (prihodi od rada, prihodi od imovine, mirovina…).
Pitanja oko Domovinskog rata
Također, Državni zavod za statistiku zanima i je li osoba kao civil bila ranjena ili ozlijeđena u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata, kao i je li joj netko poginuo ili nestao. Traži se da se popišu te osobe koje su poginule ili nestale.
O stambenim jedinicama
Što se tiče podataka o kućanstvu odnosno stanu, Državni zavod za statistiku pita koja je osnova korištenja stana (privatno vlasništvo ili suvlasništvo, podstanarstvo), ali i koristi li kućanstvo poljoprivredno zemljište te ima li barem jedno grlo stoke.
Trebat će i odgovoriti koji je način korištenja stambene jedinice, koliko iznosi ukupna površina stana, koliko ima soba, postoje li kuhinja, kupaonica, vodovodne cijevi i na što su priključene, kako se stan zagrijava itd.
Upitnik podrazumijeva i pitanje o zgradi u kojoj se nalazi stan pa će trebati odgovoriti i koliko stanova ima zgrada u kojoj se stan nalazi, koji je položaj stana u njoj (podrum, suteren, prizemlje…), koje je godine završena gradnja zgrade…
Razlika između prebivališta i boravišta
Na presici DZS-a u petak govorilo se i o razlici između prebivališta i boravišta.
Damir Plesac, glavni koordinator za popis stanovništva, kućanstava i stanova u RH, rekao je kako se treba popisati.
“Najčešće je da osoba boravi tamo gdje je prebivalište. Druga situacija je kad osoba prebivalište ima na jednoj adresi, a boravište na drugoj. Nas tu zanima gdje osoba boravi, a ne prebivalište. Zanima nas gdje osoba provodi najveći dio vremena. Ima jako puno pitanja građana baš na tu temu, posebno naših državljana koji žive vani”, rekao je.
Kada je riječ o upisivanju vjeroispovijesti na popisu, Plesac je rekao da je to pitanje novo.
“Ako osoba nije član ni jedne vjerske zajednice, to će moći i izraziti”, rekao je.
“Popisivači ne trebaju negativan test”
Iz vlade i Stožera svaki dan slušamo o mogućnostima uvođenja covid-putovnica. Na ljeto se s najavama išlo toliko daleko da se govorilo o tome da je moguće da se covid-potvrde uvedu u šoping-centre. Ministar Vili Beroš od početka listopada uvodi obvezne covid-potvrde u zdravstvu.
Popisivači ne trebaju biti ni cijepljeni niti testirani.
“Preporučili smo da se pridržavaju mjera, no ako ih građani ne žele pustiti u svoje domove, mogu se popisati i ispred stana. Ako je osoba u kućanstvu u izolaciji, s tim da popis traje dovoljno dugo, dovoljno je vremena da popisivač ponovno posjeti kućanstvo i popiše ga. Mi kao Zavod za statistiku ne možemo natjerati da se cijepe, no prema našim podacima, vrlo veliki broj popisivača ima covid-potvrdu”, rekao je Plesac.
Pogledajte cijeli popisni upitnik!
