Ekstremni događaju mogli bi biti sve češći pa se ponovno otvorilo pitanje obrane od tuče, koja je pred ukidanjem, piše Net.hr.
U posljednjih tjedan dana svjedoci smo snažnog nevremena u više dijelova Hrvatske. Tuča, pijavice i rekordne oborine poplavile su dvorišta, podrume, čak i ulice. Goleme su štete i na poljoprivrednim kulturama. Tuče je bilo kako na jugu, tako i na istoku zemlje, a Hrvate su šokirale i snimke iz poplavljene Rasinje gdje ne pamte takvu količinu kiše.
Ekstremni događaju mogli bi biti sve češći pa se ponovno otvorilo pitanje obrane od tuče, koja je pred ukidanjem, a u Hrvatskoj je za to, odnosno za primjenu jedne zanimljive, ali ne i znanstveno dokazane metode, zadužen Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
Počinje 1. svibnja
Riječ je o zasijavanju oblaka srebrovim jodidom. Kako su nam objasnili iz DHMZ-a, sezona zasijavanja zakonski počinje 1. svibnja i u praksi to znači da se raspršivanje provodi po potrebi pomoću prizemnih generatora, nekoliko sati unaprijed. Sve se koordinira iz osam radarskih centara: Sljeme (Puntijarka), Varaždin, Trema (Križevci), Bilogora (Pitomača), Stružec (Popovača), Gorice (N. Gradiška), Gradište (Županja) i Osijek (Čepin).
Prošle je godine aktivna sezona obrane od tuče počela 15. lipnja te je trajala 108 dana, stoji u godišnjem izvještaju.
Zasijavanje oblaka polazi od znanstvenog koncepta suzbijanja tuče umjetnim stvaranjem znatno većeg broja zametaka leda u prirodnom oblaku nego što bi se to stvorilo prirodnim putem. Uvođenje velikog broja umjetnih jezgri kondenzacije, istovremeno kada se stvaraju i prirodne jezgre, prema teoriji aktualne obrane od tuče, trebalo bi rezultirati mnogo manjim zrnima tuče koja bi se pri padanju otopila te na zemlju pala kao krupne kapi kiše, piše Net.hr.
Upitna učinkovitost
Srebrov jodid koji se pritom koristi kemijski je reagens koji ima kristalnu strukturu sličnu ledu. U oblak smo ga nekada unosili i pomoću raketa, ali 2020. se to ukinulo, uz dogovor s Ministarstvom poljoprivrede, kažu iz DHMZ-a. Jedan od razloga bila je i sigurnost, s obzirom na to što je riječ o eksplozivnoj napravi koja se ispaljuje u nebo.
No, iz DHMZ-a općenito nisu uvjereni u učinkovitost sustava obrane od tuče.
“Kemijski reagens srebrov jodid u kontroliranim laboratorijskim uvjetima povećava broj jezgara leda. To je bila motivacija da se primjenjuje kao metoda povećanja broja zrna tuče koja će biti manjih dimenzija nego u oblaku bez zasijavanja. Nažalost, sustavna testiranja u stvarnoj atmosferi 70-ih godina prošlog stoljeća u Švicarskoj i SAD-u ne pokazuju učinkovitost, a u nekim situacijama pokazuju da se problem može intenzivirati”, pojašnjava glavni ravnatelj DHMZ-a, dr. sc. Ivan Güttler. Tu je i utjecaj na okoliš.
U Hrvatskoj je za obranu od tuče zadužen DHMZ, a ni u jednoj drugoj zemlji Europske unije obranu ne provodi nacionalna meteorološka i hidrološka služba, navode. Na probleme s provođenjem sustava upozoravali su i prije.
Ministrova najava
U poljoprivrednim su krugovima iznimno zainteresirani za razgovore o obrani od tuče, s obzirom na štetu koju ona uzrokuje. Stoga i ne čudi izjava ministra poljoprivrede Josipa Dabre u utorak.
“Učinit ću sve što je zakonski moguće da se taj sustav popravi i unaprijedi kako bismo u budućnosti spriječili ovakve štete. Ti prizemni generatori su djelovali i ovaj put, ali je bila prejaka oluja i preveliki naleti tuče tako da je došlo do šteta. Međutim, mislim i kako bi trebalo isto tako uvažiti i iskustva ljudi koji su desetljećima radili na tome poslu kako bismo vidjeli kakav je bio učinak tih protugradnih raketa i koliko je to zapravo bilo dobro”, rekao je Dabro u Iloku.
Hoće li to na kraju značiti da ćemo obranu od tuče provoditi drukčije ili jednako kao do sada, a možda i raketama kao nekad prije, to tek treba vidjeti, piše Net.hr.