Slovenija je pripremila milijardu, a Njemačka 12 milijardi eura za gospodarstvenike. U Hrvatskoj se još razgovara
Epidemija koronavirusa paralizirala je kinesko gospodarstvo i, prema podacima Ujedinjenih naroda, mogla bi izazvati bilijun američkih dolara gubitka na globalnoj razini.
Posljedice se već mogu itekako jasno vidjeti jer bilježi se pad cijena nafte, a hrvatski proračun uvelike ovisi upravo o nafti. Dakle, gospodarstvo u cijelosti može patiti. I to ne samo u Hrvatskoj. Primjerice, Slovenija je pripremila milijardu eura, a Njemačka 12 milijardi eura za gospodarstvenike kako bi im pomogle u ovim kriznim trenucima. Hrvatska zasad nema sličnih mjera.
POVEZANI VIDEO
“Radimo ono što možemo u ovome trenutku. Primarni fokus je na zdravlju i ljudskim životima, ali i mi dajemo svoj doprinos”, kazao je ministar financija Zdravko Marić za RTL pa dodao što Ministarstvo financija može u ovome trenutku:
“Podaci kojima raspolažemo u stvarnom vremenu, na dnevnoj bazi, jesu podaci o fiskaliziranim računima. O njima ćemo povremeno obavještavati hrvatsku javnost, da se vide trendovi iz tjedna u tjedan. Dakle, da se vide broj računa, vrijednost računa… Ono što vidimo u proračunu u ovom trenutku, ima mali vremenski pomak, ali još nema znatnijih anomalija o kojima se govori. Što se tiče proračuna u ovom trenutku, nema anomalija koje bi nas vodile izvan dosega. Uz to, imamo i Zakon o domovinskoj sigurnosti koji nam daje veću fleksibilnost u situacijama na koje se nije moglo računati.”
Iako konkretne mjere još nisu poduzete, ponajprije u nadi da bi situacija uskoro mogla “splasnuti”, ide se u tim smjeru.
“Razgovaramo i razgovarat ćemo s predstavnicima gospodarstva, razmjenjivat ćemo mišljenja. Poglavito se pod time misli na sektore koji su već pogođeni, a to su turizam, transport i neki koji su vezani isključivije za zemlje poput Italije pa mogu ostati bez nekih ugovora. Na tragu toga, razmjenjujemo mišljenja i s kolegama u drugim državama. Nedostaje nam svima skupa u ovom trenutku uvid kolika je dubina i duljina ovog problema, tako da u ovim okolnostima radimo ono što možemo pa i danas možemo s nekom manjom dozom problematike i glavobolje promatrati ovu situaciju, a to je činjenica da smo stabilizirali javne financije koje same po sebi nisu uteg gospodarstvu. S te strane imamo pogodniju situaciju, ali smo svjesni da imamo ozbiljan problem jer postoji velika razina neizvjesnosti. A to je jako važan element u gospodarstvu, kad se nešto ne može procijeniti ili kad je neizvjesno. Time se stvara dodatna nelagoda”, naglašava Marić i dodaje:
“Međutim, važno je, kako kolege iz sektora zdravstva to prenose građanima pažljivo i s oprezom, tako moramo i mi iz sektora gospodarstva i financija. Time bi potencijalno negativni efekti mogli biti manji.”
U ovom trenutku čini se da je već kasno, ponajprije zbog spomenute procjene Ujedinjenih naroda o mogućoj šteti na globalnoj razini. Pojavile su se glasine o povećanju trošarina na naftu i naftne derivate. No ministar ih je nakon poduže pripreme za konkretan odgovor – demantirao. Zasad…
“Tu ste u pravu, imamo trošarine na naftu i naftne derivate, ali one su fiksne, ovise o količinama koje se potroše. Nisu usko vezane uz cijene. Potražnja pada zbog koronavirusa, to je jedan element, ali treba gledati pozitivno i da će u maloprodaji pasti cijene. Time će se olakšati gospodarstvenicima i potrošačima. Naravno, nešto što se događa na svjetskom tržištu ne može se uzeti zdravo za gotovo. Dosad nije bilo ideje da se zadire u trošarine i naftne derivate. Što se tiče projekcija UN-a, OECD-a, postoje različite ograde i naglašava se da su projekcije učinjene u trenutku. Ponavljam, naša očekivanja ili nadanja idu u smjeru da će kriza početi splašnjavati s toplijim vremenom. Ali, to struka može objasniti bolje od mene.”
Ako se produži kriza, ne bi bilo iznenađenje da se povećaju porezi, kako to već biva. Srećom, ni na tu mjeru Vlada se ne odlučuje. Zasad…
“Što se poreznog sustava tiče, u smislu zadiranja, ako se misli na mjeru povećanja poreza, tu bih opciju gledao kao jednu od zadnjih, ako ne i potpuno zadnju. Kao Vlada smo se odredili da smo za smanjivanje poreza, odlučili smo se za drukčiju politiku i strategiju, što mislim da možemo potvrditi. Generalno gledano, velika većina podržava različita rasterećenja. No, u ovom trenutku, kad je previše neizvjesnosti, ne bih trčao prema svim tim mjerama. Ali, ponavljam, što se tiče zadiranja u poreznu i prihodovnu stranu, zaista u ovom trenutku ne gledamo to kao mjeru koju bismo poduzimali u nekom kratkom roku.”
Njemačka skraćuje radno vrijeme, to je 2008. sačuvalo milijun radnih mjesta. A Hrvatska?
“I o tome razmišljamo, ali u Hrvatskoj to nije zaživjelo. Moram se referirati na recentne događaje u Hrvatskoj. Imali smo najveći štrajk krajem godine i sjećamo se argumenata s naše strane. Međutim, već su tad apetiti porasli. I tad sam govorio, budem i sad. Kad se dogodi nešto kao ovo, što se ne može predvidjeti, morate se pripremiti u dobrim vremenima. I s te strane treba postaviti si pitanje sigurnosti. Ono što je važno za reći, u ovim okolnostima smo puno ozbiljnije shvatili situaciju no 2008. i moram ponoviti da uz zdravlje i živote treba razmišljati o gospodarskom i financijskom dijelu. Važno je da svi dionici budemo maksimalno fokusirani i na istoj valnoj duljini.”
Na kraju, ministar je otkrio što će biti prvi konkretni potezi, ali pritom i ostavio dojam da se nada kako će uistinu s dolaskom ljepšeg vremena problem nestati sam od sebe.
“Ne bih spekulirao o rokovima, vjerujem da ćemo s nekim mjerama, ovisno u kojem smjeru će ići rasprave i razgovori… Siguran sam da ćemo nešto konkretnije moći reći u roku manjem od mjesec dana. Ali, to je nezahvalno, puno je ograda. Moramo dati jasnu poruku gospodarstvenicima i građanima da se nitko ne treba osjećati ugroženo i isključeno. Naravno, i pronaći način kako minimalizirati eventualnu štetu koja je nastala i koja bi mogla nastati”, zaključio je ministar Marić.
Vijesti.hr