Globalna temperatura ovog siječnja bila je najviša u povijesti mjerenja od 1880. godine. Je li siječanj i kod nas bio najtopliji i kako će biti do kraja veljače, pitali smo meteorologinju RTL-a Dunju Mazzocco Drvar
Globalna temperatura ovog siječnja bila je najviša u povijesti mjerenja od 1880. godine. Pritom je temperatura oceana bila rekordna, dok je temperatura tla zauzela drugo mjesto. Srednja temperatura na planetu bila je za 1,04 Celzija viša od prosjeka za 20. stoljeće.
Je li siječanj i kod nas bio najtopliji i kako će biti do kraja veljače, pitali smo meteorologinju RTL-a Dunju Mazzocco Drvar.
“Nije. Globalni rekord ovoga puta ne odnosi se na nas. Dapače, prošli i pretprošli siječanj bili su znatno topliji od ovogodišnjeg. Što se tiče nastavka zime, kaže se: Ako zima ne ugrize, ošine repom. Neće nas baš jako udariti, ali repom će nas ipak malo zakačiti. Naime, na prognozi temperature možemo vidjeti da nas ovog vikenda očekuje još jedno zatopljenje, a zatim oko 23. veljače zahladnjenje s kojim će ponovno pasti malo snijega. Sigurno će ga biti u gorju, a moguće je da i u nizinama još vidimo koju pahulju. Nakon toga uslijedit će prohladno i uglavnom suho vrijeme, a kraj mjeseca bit će nešto oblačniji uz veću vjerojatnost za kišu”.
A što je s proljećem koje svi jedva čekamo?
“Već je sad izvjesno da će biti i žestokih oluja i duljih perioda vrućina. Naime, na Atlantiku će najvjerojatnije i dalje prevladavati anticiklonalni greben, odnosno greben visokoga tlaka, zbog kojega će se, primjerice, na južnom dijelu Pirenejskog poluotoka nastaviti suša, što bi moglo utjecati na urod maslina i cijene ulja. Upravo zbog te anomalije, u europsko će kopno češće prodirati oceanski zrak pa se u zapadnoj Europi očekuju česte oluje. Ti će atlantski prodori nadopunjavati alpski snježni pokrivač, barem do Uskrsa.
S obzirom na to, i u zapadnom dijelu Hrvatske postoji velika vjerojatnost češće pojave proljetnih oluja s pojačanim vjetrom, tučom i izljevima velike količine napadale kiše. S druge strane, na istoku i jugu zemlje očekuje se jači utjecaj tople anomalije s istoka kontinenta. To znači da se već u drugoj polovini proljeća očekuju dulji periodi s gotovo ljetnim vrućinama. Sve u svemu, iznadprosječna toplina se nastavlja i u sljedećoj sezoni, a hoćemo li opet bilježiti i neke rekorde, vidjet ćemo uskoro”, rekla je Dunja Mazzocco Drvar u RTL-u Danas.
Igor Bobić/Dunja Mazzocco Drvar
