U Njemačku se prošle godine uselilo 51.197 Hrvata, a u Irsku 1648
Iseljavanje iz Hrvatske, sudeći po podacima iz “omiljenih” odredišta Hrvata, je usporilo. To dokazuju brojke iz njemačkog i irskog ureda za statistiku. Naime, oni su prošle godine i u prvoj polovici ove godine, prvi put od ulaska Hrvatske u EU zabilježili pad broja useljenika iz Hrvatske, piše Večernji list.
Podaci Destatisa, njemačkog statističkog ureda, pokazaju da se iz Hrvatske prošle godine u Njemačku uselilo 51.197 Hrvata. Ta brojka dokazuje da je prvi put zabilježen pad iseljavanja iz Hrvatske u Njemačku. Tako se prekinuo uzlazni trend koji je trajao deset godina.
“Kad govorimo o Hrvatima, razlikujemo useljavanje iz Hrvatske, kao države, te useljavanje svih koji imaju hrvatsko državljanstvo iz ostalih država, posebice onih izvan EU. Iz Hrvatske se lani doselilo njih 51.197, dok je ukupan broj onih s hrvatskom putovnicom u Njemačkoj iznosio 57.724. Razlika od 6527 ljudi znači da su došli iz treće države izvan EU”, kazali su za Večernji list iz njemačkog ureda.
Povjesničar i politolog Jurić smatra da to nije točno
S tim se ne slaže povjesničar i politolog dr. Tado Jurić. On smatra da trend iseljavanja u Njemačku nije u silaznoj putanji. On je još u travnju 2019. godine upozorio da su brojke koje se plasiraju u javnost o iseljavanju daleko od stvarnih. Istaknuo je da to može biti namjerno pogrešno interpretiranje podataka ili pak je posrijedi nepoznavanje metodologije očitavanja statistike.
On je kazao kako Savezni ured za migracije (BamF) daje konačne podatke o useljenicima te je iz tog razloga precizniji. To je argumentirao time što Destatis uzima sve osobe s hrvatskim državljanstvom, a BamF iseljenike i povratnike iz Hrvatske. No, podatke BamFa za 2018. godinu dobit ćemo tek u listopadu.
“Ne radi se o povratku novih iseljenika, nego o umirovljeničkoj migraciji. Političari, neki novinari i neki znanstvenici, pak, manipuliraju brojevima i prikazuju kao da se događa promjena trendova. Ima i onih koji se vraćaju zbog nerealnih očekivanja od Njemačke, ali ne prelaze 5% ukupnog broja iseljenih. Do promjene trendova, nažalost, ne može doći jer se nije dogodilo ništa značajno što bi iseljenicima dalo nadu u ovo društvo. Hrvatska ima sve elemente ‘zarobljene države'”, kazao je Jurić za Večernji list.
Hrvati u sve većem broju idu za Švedsku
Irska, druga destinacija u koju se Hrvati iseljavaju prvi put bilježi pad dolazaka iz Hrvatske.
Podaci su to irskog Središnjeg statističkog ureda. Oni broj imigranata procjenjuju prema broju alokacija Personal Public Service Numbers (PPSN), nešto slično našem OIB-u. Oni taj broj koriste za zapošljavanje i ostvarivanje socijalnih benefita. U prvih šest mjeseci 2019. izdano je 1648 brojeva, a prošle godine u istom periodu čak 2119 brojeva. Najviše ih je bilo izdano 2016. godine s 5312 izdanih PPSN-a.
Zanimljivo, u Švedskoj broj iseljenika iz Hrvatke lagano raste. Samo prošle godine doselilo ih se 1150, 2017. njih 1084, a ranijih godina oko 1000, piše Večernji list.
Vijesti.hr
