PRIPREMITE SE NA TROZNAMENKASTE CIFRE

Doznajte koliko će iznositi vaša plaća kada nam dođe euro

Ilustracija: Hrvoje Skočić/Riportal

Dolaskom eura mijenjaju se i iznosi plaća, a već sada možete jednostavno izračunati koliko će i vaša biti nakon 1. siječnja 2023.

Hrvatska početkom ljeta kreće s pripremama za uvođenje eura kao službene valute plaćanja. Mnogi se pitaju zašto nismo počeli ranije, no razlog je taj što još ne možemo biti sasvim sigurni da će se euro uvesti 1. siječnja 2023. koji je odabran kao dan D. No, prema svemu sudeći, to će biti formalnost, piše Net.hr.

Naime, čeka se da Vijeće EU-a donese odluku o usvajanju eura i uredbu kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije, a to bi trebalo biti negdje u lipnju. Zato je Vlada već pripremila Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj koji se sada nalazi pred zastupnicima Hrvatskog sabora koji ga trebaju izglasati.

Zakon utvrđuje datum uvođenja eura, potom fiksni tečaj konverzije, datum početka i završetka dvojnog optjecaja eura i kune, datum početka i završetka dvojnog iskazivanja cijena te druga pitanja potrebna za uvođenje eura.

Ono što je poznato iz tog zakona je da će zamjenu gotovog novca kune za gotov novac eura biti moguće izvršiti u bankama, poslovnicama FINA-e i HP-Hrvatske pošte tijekom 12 mjeseci od datuma uvođenja eura. Zakon predviđa i formiranje dvojnih cijena, ali i dvojnih plaća kako bi se izbjeglo tzv. zaokruživanje na one cifre koje manje odgovaraju kupcu, odnosno radniku.

Svima po istom tečaju

Osim dualnih cijena, ono što građane najviše zanima svakako je iznos njihovih plaća u eurima. Mnogi su svjesni kako njihova plaća neće prelaziti ni tisuću eura što naravno negativno utječe na njihovo raspoloženje. Kako bilo, poznato je da će se sve plaće, kao i krediti i depoziti preračunati u euro, bez ikakvog troška za građane, po tečaju konverzije, najvjerojatnije 7,53 kune za euro, što je tečaj koji je formiran prilikom ulaska Hrvatske u ERM2 tečajni mehanizam.

Po takvim pravilima euro je prihvatila i gotovo svaka od 19 zemalja članica. Ako iz nekog razloga u Hrvatskoj bude odstupanja razlika će smjeti iznositi najviše +/- 15 posto od ovog tečaja kako bi se spriječio lov u mutnom, bilo da je riječ o određivanju cijena, isplati plaće ili mirovine ili, primjerice, preostalom iznosu kredita koji građani vraćaju.

Zakon predviđa da, nakon što se preračunaju iz kune u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije, iznosi se zaokružuju na dvije decimale, na najbliži cent, idućim pravilom zaokruživanja: ako je treća decimala manja od pet, druga decimala ostaje nepromijenjena, te ako je treća decimala jednaka ili veća od pet, druga decimala povećava se za jedan.

Euri na računima

Dvojno iskazivanje cijena, ali i plaća i mirovina, krenut će u kolovozu ove godine, kako bi građani imali vremena naviknuti. “Obveza dvojnog iskazivanja će se uz to odnositi i na poslodavce koji će morati dvojno iskazati ukupan iznos isplaćen radniku na račun i to za plaću i za druge isplate temeljem radnog odnosa”, stoji u zakonu.

Sročeno, od kolovoza bismo na računima trebali gledati iznos plaće u kunama i eurima. Vlada predlaže da se u tom periodu radnicima na isplatnim listama prikaže i fiksni tečaj konverzije, te im se objasni kako se dolazi do iznosa u eurima, a sukladno pravilima o preračunavanju i zaokruživanju.

Prva plaća koja će biti i isplaćena u eurima je plaća za prosinac 2022. koja bi trebala “sjesti” na račun u siječnju 2023. Za one manje sretne važna je informacija i da će se sve zakašnjele isplate plaća te ostalih oporezivih i neoporezivih isplata za razdoblje do 31. prosinca 2022. koje će se provesti u 2023. godini, isplaćivati u eurima. Isto vrijedi i za sve ostale naknade iz radnog odnosa, poput autorskih ugovora, ugovora o djelu, putne naloge, božićnice, regrese, darove za djecu, i slično.

Prosječna plaća 989 eura

Kao što smo naveli građane će zasigurno pogoditi manji iznos brojki koje će sada vidjeti na svojim računima, iz razloga što većina plaća neće prelaziti troznamenkaste brojke. To je jasno ako uzmemo prosječnu plaću u Hrvatskoj za veljaču 2022., a koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) iznosila 7452 kuna, ili preračunato prema fiksnom tečaju 989,64 eura.

No poznata je narodna poslovica koja se primjenjuje na prosječnu plaću gdje bogati jedu meso, siromašni kupus, pa svi zajedno jednu sarmu. Istina je da većina ljudi zarađuje puno manje od prosječne plaće jer u nju ulaze i sve plaće ministara, menadžera pa i viceguvernera HNB-a koje su nekoliko puta veće od prosjeka. Stoga je najreprezentativniji izračun medijalne plaće, odnosno središnja plaća gdje 50 posto zaposlenih zarađuje manje od tog iznosa, a ostalih pedeset posto više.

Medijalna neto plaća za veljaču 2022. iznosila je 6151 kunu, ili 815,87 eura, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Magična brojka

Najmanja prosječna neto plaća isplaćivala se u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a iznosila je 5824 kune, odnosno 773,44 eura. Zatim slijede administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti i građevinarstvo s prosjekom od 754,85, odnosno 791,90 eura, dok je iznad 800 eura poljoprivreda, gdje je prosjek 819,52.

Osim uslužnih djelatnosti, sve ostale, uključujući prerađivačku, trgovinu na veliko i malo, prijevoz i skladištenje, poslovanje s nekretninama i umjetnost spadaju u razred između 900 i 1000 eura. Prva djelatnost koja prelazi magični granicu od 1000 eura jest obrazovanje gdje je prosjek 1049,14 eura.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za veljaču 2022. isplaćena je u djelatnosti proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, u iznosu od 16.787 kuna, odnosno 2229,35 eura, a najniža je isplaćena u zaštitnim i istražnim djelatnostima, 4758 kuna, ili tek 631,87 eura.

Zagreb četveroznamenkast

Nažalost, DZS nema podatke o prosječnoj plaći po županijama, no ono što sigurno znamo jest da je ona najveća u Gradu Zagrebu. Prema podacima Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada, prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u pravnim osobama u Gradu Zagrebu za siječanj ove godine iznosila je 8528 kuna, odnosno 1132,54 eura.

Najviša prosječna mjesečna neto plaća u pravnim osobama za siječanj isplaćena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog plina, u iznosu od 13.681 kunu, ili 1816,87 eura, dok je najniža isplaćena u proizvodnji kože i srodnih proizvoda, u iznosu od 4877 kuna, ili 647,68 eura.

Sve u svemu, većini građana ne preostaje ništa nego da se pripremi na troznamenkaste brojke, barem kada je plaća u pitanju. To će nas makar malo osvijestiti da vidimo gdje smo naspram europskog prosjeka, piše Andrej Jelušić za Net.hr.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Views Views