Europska komisija u utorak je blago povećala procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze, s 0,2 na 0,3 posto, a za sljedeću godinu s 1 na 1,2 posto.
“Očekuje se da će hrvatsko gospodarstvo rasti u 2015. godini po skromnoj stopi od 0,3 posto. Marginalni pomak od 0,1 posto u odnosu na prethodne prognoze može se pripisati poboljšanim izgledima za rast u trgovačkim partnerima Hrvatske”, navodi Komisija u svojim prognozama, ptitom ipak upozorivši kako se taj pozitivan vanjski utjecaj djelomično poništava zbog dodatnih mjera na fiskalnoj konsolidaciji.
Prema procjenama Komisije, sve zemlje članice ove će godine imati rast – osim Cipra, kojemu se predviđa pad od 0,5 posto, a najmanje stopa rasta imat će Hrvatska i Finska, obje po 0,3 posto, dok, s druge strane, najveći rast očekuju Irsku i Maltu, po stopi od 3,6 posto.
Prepreka za veći rast Hrvatske ostaje i dalje slaba domaća potražnja, čiji se pad postupno smanjuje. Investicije bi se trebale ove godine smanjiti za 1,8 posto, kao rezultat jakog smanjenja zabilježenog u zadnjem kvartalu prošle godine, ali i zbog planiranog povlačenja dobiti poduzeća u državnom vlasništvu, navodi Komisija.
“Osim toga, niska iskorištenost europskih fondova, postojeći pritisci na razduživanje i slaba domaća potražnja očekuje se da će kočiti investicijske aktivnosti u 2015. godini. Sramežljivi rast ostaje krhak budući da isključivo počiva na vanjskoj potražnji. Izvoz roba i usluga rastao je nešto više od 6 posto u 2014. godini, ali domaća potražnja i dalje koči rast”, kaže Komisija.
Komisija procjenjuje da će zaposlenost u Hrvatskoj stagnirati u 2016. Godini. Nakon što je zaposlenost prošle godine rasla za 2,7 posto, ove će godine stagnirati, a sljedeće se očekuje blagi rast od 0,5 posto. Što se nezaposlenosti tiče, ona se za ovu godinu procjenjuje na 17 posto, a za sljedeću se predviđa njezin blagi pad na 16,6 posto.
Komisija procjenjuje da će smanjivanje privatne potrošnje prestati u ovoj godini zahvaljujući pozitivnom utjecaju reforme oporezivanja osobnih dohodaka i nižih cijena nafte.
U sljedećoj godini rast BDP-a bi se trebao ubrzati na 1,2 posto, budući da se očekuje završetak smanjivanja domaće potražnje. Trebale bi se povećeti investicije kao rezultat većeg upijanja europskih strukturnih i investicijskih fondova i poboljšanih očekivanja
Proračunski deficit prošle godine je iznosio 5,7 posto, ove se godine procjenjuje na 5,6 posto, a sljedeće godine ponovno 5,7 posto. Među zemaljam EU-a riječ je o najvećem proračunskom deficitu.
Javni dug bi trebao s prošlogodišnjih 85 posto rasti na 90,5 posto, a sljedeće na 93,9 posto. Inflacija bi s prošlogodišnijih 0,2 posto trebala ove godine blago pasti na 0,1 posto, a sljedeće godine rasti na 1,3 posto.
