Kako preživjeti mjesec s 800 eura, to je briga koja muči krojačice, čistačice, radnike u skladištu – gotovo 130 tisuća radnika u Hrvatskoj koji za svoj rad primaju minimalnu plaću
Svakodnevno šivaju, skraćuju, sužavaju i peglaju odjeću, a za svoj trud zauzvrat primaju tek minimalnu plaću. Krojačice zaposlene u tekstilnoj industriji tako su postale simbol slabo plaćenog rada. Štefica već 36 godina radi za šivaćim strojem, a tijekom većeg dijela radnog vijeka njezina se plaća kretala oko minimalca, tek ponekad nešto iznad njega.
“Za 900 eura radim. To je vama malo, znam ja to, ali evo, snalazimo se. Kupimo ono što si možemo priuštiti i pokrpamo se s time što imamo”, kaže Štefica za RTL Danas. Teško je i pitati kako uspijeva podmiriti sve mjesečne troškove s primanjima od 800 ili 900 eura u vrijeme kada cijene gotovo svega nekontrolirano rastu.
“Pratimo akcije, nema druge. Baš se životari”, govori Štefica.
Gotovo 250 tisuća radnika na minimalcu ili blizu njega
Prema podacima Ministarstva rada iz srpnja ove godine, 74.000 radnika u Hrvatskoj prima minimalnu plaću od 1050 eura bruto.
Najslabije su plaćeni radnici u sljedećim zanimanjima:
- Tekstilni radnici i krojači
- Čistači i spremačice
- Trgovci i blagajnici
- Pomoćni radnici u ugostiteljstvu
- Pomoćni radnici u proizvodnji
Slabo plaćenih radnika puno je više nego što pokazuje statistika, upozoravaju sindikati. Dovoljno je pogledati plaće stranih radnika.
“Njih ima oko 120 do 130 tisuća najmanje. Ako tome pridodamo dodatnih 150 tisuća radnika koji se kreću između 1050 i 1120 eura, u bruto iznosu govorim, onda dolazimo vrlo blizu brojke od 250 tisuća radnika koji su na minimalcu ili blizu njega”, kaže Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Sindikati traže povećanje od 200 eura, poslodavci nude 36,75 eura
Sindikalne udruge zato zahtijevaju povećanje minimalne plaće za 200 eura bruto, što predstavlja rast od 19,5 posto.
Poslodavci, međutim, predlažu znatno manje povećanje – 36,75 eura, odnosno 3,5 posto. Uz to traže da se osobni odbitak poveća sa 600 na 840 eura kako bi i država preuzela dio tereta povećanja plaća.
“Povećanja treba utvrđivati na principu transparentne formule koja u obzir uzima i inflaciju i produktivnost, pa na tragu toga mi predlažemo povećanje do 3,5 posto”, objašnjava Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).
Sindikati upozoravaju da tako skromno povećanje plaća neće biti dovoljno da radnike zadrži u Hrvatskoj, zbog čega bi se mogla dodatno povećati potreba za uvozom strane radne snage.
“Radnika u Hrvatskoj nedostaje. Kad nekog proizvoda nedostaje, njegova je cijena veća. Onda mora biti i cijena rada veća, ali netko uporno dovodi radnike iz svih zemalja gdje još postoji zadnje siromaštvo na svijetu da rade za tu cijenu rada”, upozorava Novosel.
Poslodavci pak ističu da su suočeni s rastućim troškovima poslovanja.
“Zadnjih nekoliko godina trošak rada u odnosu na prihode kompanija strelovito raste, a vidimo da se profitabilnost smanjuje”, kaže Stojić.
Koliki je minimalac u ostatku Europe?
Kako Hrvatska stoji u usporedbi s ostalim europskim zemljama kada je riječ o minimalnoj bruto plaći?
Među državama koje zakonom propisuju minimalnu plaću, na vrhu ljestvice nalazi se Luksemburg s čak 2771 eurom bruto. Na drugom su mjestu Irska i Njemačka. U Sloveniji minimalna bruto plaća iznosi 1482 eura, dok se Hrvatska s iznosom od 1050 eura bruto nalazi u sredini europske ljestvice. Niže minimalne plaće od Hrvatske imaju Malta, Estonija, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Latvija, Srbija, Crna Gora i Bugarska, gdje minimalac iznosi 620 eura bruto.
S druge strane, neke europske države, poput Italije i Austrije, uopće nemaju zakonom propisanu minimalnu plaću. U tim se zemljama njezina visina uređuje kolektivnim ugovorima.
Ekonomist Jurčić: ‘Minimalna plaća trebala bi biti 1200 eura neto’
Iako će neki smatrati da država ne bi trebala administrativnim odlukama određivati ili povećavati minimalnu plaću, ekonomist Ljubo Jurčić smatra da je upravo takva intervencija nužna kako bi se potaknule promjene na tržištu.
“Meni je jasno da se nekim djelatnostima ne može isplatiti ta plaća, ali veća minimalna plaća pritisak je i na poslodavca da unaprijedi poslovanje. Isto je tako pritisak na državu da omogući poslodavcima uvjete da isplate tu povećanu minimalnu plaću”, objašnjava Jurčić.
Uzimajući u obzir troškove života, Jurčić smatra da bi minimalna plaća trebala porasti čak i više nego što to predlažu sindikati.
“Minimalna plaća po tome bi trebala biti 1200 eura neto”, poručuje Jurčić.
S njegovim se prijedlogom slaže i Štefica, krojačica koju smo upoznali na početku priče.
“Bio bi skok da je barem 1200 eura”, kaže.
S plaćom od 1200 eura Štefica bi lakše podmirivala svakodnevne troškove. Isto bi vrijedilo i za tisuće drugih radnika koji nakon osam sati rada i dalje jedva uspijevaju spojiti kraj s krajem.
Dok sindikati i poslodavci nastavljaju raspravu o visini minimalne plaće, važno je podsjetiti i njih i državu da dostojanstven život nije luksuz, nego pravo svakoga tko pošteno radi, piše Net.hr.
