Oko poskupljenja cijena u eurima navodi da je zaokruživanje prirodna stvar, a maloprodajno je tržište najkompetitivnije pa neće ti trgovci neopravdano dići cijenu
Ekonomski stručnjak Danijel Nestić gostovao je u RTL Direktu pa prokomentirao posljednje navode o rastu plaća, ali i o poskupljenjima koja su uslijedila nakon prelaska na euro.
Kaže da nije loše držati jednu tenziju i na trgovce i na sve koji prodaju da se stvori osjećaj da nema potrebe za dizanjem cijena, ali zaokruživanje je prirodna stvar. “Mi smo u eri visoke inflacije, ako se nešto zaokruži jedan posto, pola posto, dva posto, koliko sam vidio, to su sporadična poskupljenja, nema sustava koje trgovci koriste. Trgovca koji digne cijenu vrlo je lako zaobići. Maloprodajni sektor je jedan od najkompetitivnijih u RH i svaki će triput razmisliti prije nego neopravdano digne cijenu”, smatra.
Što se tiče inflacije od 13 posto te navoda da bi plaće mogle rasti, kaže da prognoze pokazuju da hoće jer inflacija je 13 posto sada zbog stvari koje su opće poznate – energetska kriza, rat… “Sve je utjecalo na novu razinu od 13 posto, to bi se trebalo smirivati. Izvor rasta plaća je nešto drugo, čini se da ako kretanja budu išla kako se očekuje, rast plaća bi trebao u drugoj polovici ove godine pobijediti inflaciju. Sada smo u minusu nekih četir posto realno. Ako se krene inflacija smanjivati, plaće bi trebale nastaviti rasti zbog manjka radnika prije svega. Postoje veliki pritisci, i manjak radnika rješava se rastom plaća”.
Upitan ima li uzročno posljedične veze između eura i plaća, prvotno rasta plaća pa navodi kako je prelazak na euro gotovo tehnička operacija. “To nema izravne veze. Međutim, ako se dogodi što svi očekujemo, a to je da euro pomogne turizmu, gospodarstvu, smanji kamatne stope, to će se preliti i na plaće, to će onda pomoći i njima. Tehnička je to operacija koja sa samim tim nema veze”, pojašnjava.
Što se tiče toga kako je država pomogla ublažiti udar inflacije onim najugroženijima, umirovljenicima, navodi kako je dovoljno podsjetiti da se mirovine redovito usklađuju svakih šest mjeseci prema formi 70-30. “U skladu s rastom plaća i inflacijom, rast mirovina blago zaostaje za inflacijom, kako se stvari budu pomicale tako će se i mirovine popravljati, slično kao i plaće, očekujemo, trebale bi u drugoj polovici pobijediti inflaciju i nadoknaditi gubitke”, tvrdi.
Što se tiče usklađivanja, ponovno će se uskladiti od 1.1. “Trenutno nemamo sve parametre, nemamo inflaciju i rast plaća. Procjena je da će biti između pet i šest posto, solidno, uz dodatke vlade umirovljenicima – čini se da su umirovljenici društvena skupina koja bi mogla pobijediti inflaciju, od rijetkih, relativno brzo”, zaključuje.
U konačnici prokomentirao je i navode o recesiji koja nas čeka pa govori kako je puno diskusija o samom tipu.
“Tehnički gledano moguće je izvući situaciju da smo tu, ali ono što jest je da sve naznake govore da bi mogla biti blaga, kratka, po svojoj prirodi nešto drugačija od prijašnjih. Sadašnje usklađivanje ili prilagodba recesiji se događa kroz realni pad plaća, prilagodba ide kroz plaće, a ne prije kroz zaposlenost. Prije smo imali gubitke zaposlenih, ako bude kako mi se čini, ovu recesiju mogli bi proći i bez velikih padova zaposlenosti”.