Na inflaciju, kaže Novotny, možemo utjecati i sami, tako da manje trošimo
Kad su u pitanju cijene, dobrih vijesti nema. One i dalje rastu, a inflacija ne posustaje. Najviše poskupljuju prehrambeni proizvodi i usluge, a u trgovinama se i dalje bilježe brojne nepravilnosti.
Iz mjeseca u mjesec – vrećice iz trgovine sve su lakše, a računi sve veći. “Cijene su znatno skočile, rekla bih i do 50 posto u odnosu na prošli mjesec, jako primjetno”, kaže Elvira iz Zagreba. Njezina sugrađanka Renata dodaje: “Novac trošimo kao da smo pijani milijarderi, u tome je problem.” A David, koji radi u trgovini, potvrđuje: “Cijene idu gore gotovo svaki tjedan, stalno ih mijenjamo jer stalno rastu.”
Prema podacima za svibanj, inflacija je ubrzala na 3,5 posto. Najviše su poskupjeli hrana i usluge – u odnosu na isti mjesec prošle godine, hrana je skuplja za pet, a usluge za šest posto. Usporedi li se s prethodnim mjesecom, i dalje je sve skuplje.
Vlada pokušava zaustaviti divljanje cijena tako što je ograničila cijene 70 osnovnih proizvoda. No, ekonomski analitičar Damir Novotny upozorava da trgovci nisu glavni krivci za inflaciju. “Smatrati trgovce odgovornima za sve bilo bi potpuno pogrešno. Vladina kontrola cijena nije učinkovita – takvih pokušaja nije bilo ni u doba samoupravnog socijalizma. Umjesto toga, Vlada bi trebala raditi na povećanju domaće proizvodnje hrane i poticanju veće konkurencije na tržištu usluga”, poručuje Novotny.
‘Hrvati nemaju kočnicu’
Od veljače do kraja svibnja Državni inspektorat obavio je 2.766 nadzora u trgovinama, a u čak trećini njih pronađene su nepravilnosti – kod 317 proizvoda utvrđene su više cijene od propisanih. Vlada je, kako bi povećala transparentnost, uvela aplikaciju na kojoj trgovci moraju objavljivati cijene, no i tu se javlja problem – cijena prikazana u aplikaciji često ne odgovara onoj na polici.
“Potrošači se žale jer dobiju informaciju o cijeni, ali to ne znači da su cijene iste u svim poslovnicama istog trgovačkog lanca. Ljudi prošeću 200 ili 250 metara do druge trgovine i naiđu na drukčiju cijenu – to je zavaravanje potrošača”, ističe Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. Upozorava i da trgovci inspektorat ne doživljavaju ozbiljno, jer ima previše opomena, a premalo konkretnih kazni, iako se one za kršenje propisa o cijenama kreću od 3.000 do 30.000 eura.
Prema riječima ekonomskog analitičara Damira Novotnyja, i sami građani mogu utjecati na inflaciju – jednostavno tako da manje troše. “Cijene u Hrvatskoj rastu brže nego u Italiji, Sloveniji ili Austriji, upravo zato što su naši potrošači spremni plaćati više. Uz to, rast plaća dodatno potiče potrošnju”, kaže Novotny. Dodaje i da Hrvati teško obuzdavaju potrošnju – ako dobiju 100 eura više, čak 80 odmah potroše, prenosi Danas.hr.
