O rekordno niskim vodostajima rijeka, suši i mogućim problemima s vodoopskrbom u RTL-u Danas govorio je Milan Rezo
Rekordno niski vodostaji, dugotrajna suša i visoke temperature posljednjih su tjedana stvorili probleme diljem Europe, a posljedice se osjećaju i u Hrvatskoj.
Osim na proizvodnju električne energije, poljoprivredu i riječni promet, nedostatak vode sve više utječe i na svakodnevnu vodoopskrbu, zbog čega su pojedini gradovi i općine već pozvali građane na štednju.
O stanju hrvatskih rijeka, raspoloživim zalihama vode i tome prijeti li nam ozbiljniji problem s vodoopskrbom za RTL Danas govori Milan Rezo, direktor za sliv Mure i gornje Drave.
Vi ste zaduženi za sjever Hrvatske, rijeke Muru i gornju Dravu. Kakva je tamo situacija?
Ono što mogu prenijeti u ovoj emisiji su dobre i lijepe vijesti sa sjevera Hrvatske. Što se tiče sliva Mure i gornje Drave, vodostaj u ovom trenutku mjerimo na minus šest centimetara, s promjenom od 50 centimetara, ovisno o radu hidroelektrana na rijeci Dravi. Ohrabrujuće je da na rijeci Muri u ovom trenutku mjerimo 135 centimetara u Murskom Središću i 80 centimetara u Goričanu.
Bitno mi je istaknuti da i jedna i druga rijeka pune naš vodonosnik i da na taj način možemo reći da smo na području Varaždinske, Međimurske i Koprivničko-križevačke županije sigurni što se tiče vodoopskrbe, da redukcija neće biti kako za domaćinstva, gospodarstvo i industriju, isto tako i za sve one u OPG-ovima koji imaju potrebe za zalijevanjem kako poljoprivrednih površina, tako i različitih poljoprivrednih kultura.
Je li na sjeveru Hrvatske presušila koja rijeka?
Ono što mogu istaknuti, a doista je zabrinjavajuće u smislu malih slivova na području Varaždinske županije, jesu Plitvica i Bednja. Ističem da Bednja teče cijelom svojom dužinom, od izvora u jezeru Trakošćan do ušća u rijeku Dravu. Međutim, Plitvica teče od svog 47. kilometra do ušća. Od 47. do 65. kilometra vidi se vidno zadržaj te vode, još uvijek voda postoji u koritu, ali svakog trenutka očekujemo da će doći do presušenja.
Što se tiče malog sliva na području Međimurske županije, Trnave, došlo je do prekida tečenja tog otvorenog vodotoka. Isto slično smo konstatirali i utvrdili na području Koprivničko-križevačke županije. Potoci, odnosno rijeka Gliboki i Koprivnička Bistra, imaju prekide tečenja. Međutim, to nije ništa posebno zabrinjavajuće. Ovdje ću istaknuti da smo prošle godine za rijeku Plitvicu od lipnja do listopada imali prekid tečenja te rijeke. S obzirom na to da nijedna od ovih manjih rijeka navedenih u malom slivu nije nešto posebno izražajna u smislu ribljeg fonda, odnosno ribljeg svijeta, nemamo u ovom trenutku niti jednu dojavu o pomoru riba na svim navedenim rijekama koje su u opasnosti s konačnim ili cjelovitim prekidom vode.
Pričali smo o redukciji vode. Sjever Hrvatske možda ne mora brinuti, ali znamo što nas čeka, još jedan tjedan visokih temperatura, još jedan tjedan bez kiše. Vidjeli smo od Istre, preko Ugljana i Daruvara, brojne redukcije vode, brojne apele za smanjenom potrošnjom vode. Što očekujete?
Često sam zabrinut kad čujem u medijima informaciju ili pitanje koje su to rezervne količine na prostoru nekog vodonosnika rijeke Drave i Mure. Ovdje prije svega moramo razgovarati o činjenici koje su to godišnje količine obnovljivih izvora.
Rijeke Mura i Drava kroz godinu obnove oko 580 milijuna kubika. Ako to svedemo u nekakvu korelaciju s godišnjom potrošnjom, naša tri javna isporučitelja, Varkom, Međimurske vode i Koprivničke vode, godišnje troše 20-ak milijuna kubika za opskrbu domaćinstava, industrije i gospodarstva i druge potrebe. Možemo reći da mi u ovom trenutku imamo preko 25 do 30 godina nekakvih rezervi za potrebe opskrbe vodom na tom području. Ako ste me već pitali ovo, onda ću kao znanstvenik reći, iako su to neke predicirane vrijednosti, na području tog vodonosnika postoji u ovom trenutku milijardu i pol do tri milijarde kubika vode.
Za kraj, ova suša koju viđamo, je li to nešto novo normalno?
Ono što bi mene zabrinjavalo jest činjenica ako bi se ovo ponavljalo svake godine, svake treće ili pete godine.
I nije mi u nekakvom načinu promišljanja pozitivno to da mi kao javni isporučitelji vodnih usluga međusobno nismo povezani. Recimo da u Zagrebu ispadne jedno od vaših najvećih izvorišta, Mala Mlaka, postavlja se pitanje kako i na koji način sjever Hrvatske sa svojih vodonosnika Drave i Mure može pomoći Zagrebu. Znači, trebali bismo izgraditi nekakve cjevovode i ne samo povezati izvore unutar javnih isporučitelja vodnih usluga, već povezati međusobno i same isporučitelje. Na taj način možemo s pravom reći, s obzirom na količine koje imamo u podzemnim vodama, da možemo osigurati vodu kako za jadranski sliv, tako i za kontinentalnu Hrvatsku, piše Net.hr.
