Ove je godine u Hrvatskoj posvojeno 107 djece, dok njih još 335 čeka obitelj. Istodobno, u Registru je više od 1200 potencijalnih posvojitelja. Zašto unatoč tome put do posvojenja često traje godinama?
Bez obzira na genetsko podrijetlo, obitelj čine ljubav i povezanost. Obitelj Bosilj dugo je čekala trenutak kada će dobiti priliku za posvojenje, a njihovo je čekanje završilo dolaskom Marije.
Marija je posvojena kada je imala pet godina. “Sam postupak je trajao dvije godine gdje su se dvoje odlučnih ljudi odlučilo posvojiti jednu malu čupavu zločestu djevojčicu”, kroz smijeh govori Marija Bosilj Kidjemet iz Novog Marofa. Put do zajedničkog života nije bio nimalo jednostavan, priznaju članovi obitelji. “Vozili smo ih kući. Dobivali smo ih na par dana i najteže je bilo vraćanje nazad”, prisjeća se otac Josip.
Majka Snježana ističe kako je najveći izazov predstavljala opsežna dokumentacija i administrativni dio postupka. “Mi smo išli na potpuno posvojenje pa je bio duži proces”, kaže.
Tijekom ove godine posvojeno je 107 djece, dok se u registru nalazi više od 1200 osoba i parova koji žele postati posvojitelji. Njihova čekanja različito traju – neki do ostvarenja želje dođu nakon nekoliko mjeseci, dok drugi na to čekaju godinama.
Prepreke kod posvojenja
“Oni koji su spremni i imaju kapaciteta posvojiti dvoje ili više djece će čekati kraće nego netko tko procjenjuje da može posvojiti samo jedno dijete manje životne dobi”, pojašnjava predsjednica Udruge Adopta Andreja Turčin.
No veći je izazov to što mnoga djeca, unatoč ispunjenim pretpostavkama za posvojenje, i dalje čekaju obitelj.
“Djeca mlađe životne dobi i zdravstveno urednijeg statusa su oni koji će brzo naći obitelj. Ali u sustavu ih je dosta starije životne dobi, iznad 7, 8 pa i 10 godina. Oni koji imaju zdravstvene poteškoće i koji imaju više braće i sestara, to su djeca koja će teže naći obitelj”, napominje Turčin.
A od 335 djece koja trenutačno ispunjavaju pretpostavke za posvojenje, njih 169 je zdravo, 165 ima poteškoće. Od toga ih je 88 mlađe od 6 godina, od kojih 46 nemaju zdravstvenih poteškoća. A 167 djece je u dobi od 6 do 12 godina i njih 88 bez poteškoća.
A odrastanje bez trajne obitelji ostavlja dubok trag.
“To vas obilježi i ostaje u vama i morate se naučiti nositi sa time. A najveća je stvar da vas je netko ostavio i da vas se odrekao. I morate naučiti prihvatiti, nositi i shvatiti kako to nositi cijelio svoj život”, priznaje Marija.
Više od tri tisuće djece bez odgovarajuće skrbi
U Hrvatskoj je danas više od tri tisuće djece koja nemaju odgovarajuću roditeljsku skrb. Mogućnost posvojenja otvara se tek kada za to budu ispunjeni zakonski uvjeti.
“Kada se procijeni da biološki roditelji više neće moći skrbiti o svome djetetu, pokreće se postupak i kao što sam istaknula, u trenutku kada imamo pravomoćnu sudsku odluku o lišenju prava na roditeljsku skrb, dijete stekne pravne pretpostavke za posvojenje. I onda stručni tim kreće u potragu za obitelji koja će na najbolji način odgovoriti na ono što je u najboljem interesu djeteta”, napominje državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić.
Upravo je to jedan od razloga zbog kojih je proces posvojenja dugotrajan i zahtjevan, kako za djecu, tako i za buduće roditelje. Ipak, iskustvo Tine Puhalo, koja je dvije godine čekala dolazak Lucije u svoju obitelj, pokazuje da ni dugo čekanje ne mora poljuljati odluku o posvojenju.
“To je jedan vremenski period, za nas je to bilo dugo. Neki čekaju i dulje pa ni ne dočekaju. Nas to nije obeshrabrilo. Meni je to bila životna odluka, oduvijek sam željela posvojiti dijete i tek kad je ona stigla u naš dom, ja sam se osjećala kompletno”, zaključuje Tina iz Zagreba.
Jer obitelj ne mora uvijek započeti rođenjem. Ponekad se ona pronađe, a njezine temelje čine ljubav, prihvaćanje i pripadnost, prenosi Danas.hr.
