Stručnjaci na stručnom panelu povodom Svjetskog tjedna cijepljenja upozorili su na ozbiljan pad procijepljenosti u Hrvatskoj, ističući da bi to moglo dovesti do povratka bolesti koje su gotovo nestale. Upozorili su da, unatoč činjenici da je cijepljenje od 1970. godine spasilo 154 milijuna života, broj djece koja ne prima osnovna cjepiva u svijetu raste.
Podaci pokazuju da je u 2023. godini 22 milijuna djece ostalo bez osnovnog cijepljenja protiv ospica, dok Hrvatska suočava s izazovima u vraćanju procijepljenosti na razinu koju je imala prije 15 godina. Stručnjaci ističu kako pad procijepljenosti u Hrvatskoj prijeti javnozdravstvenim standardima, te postoji ozbiljan rizik od ponovnog izbijanja bolesti koje su već bile gotovo iskorijenjene.
Opasnosti i posljedice smanjenog cijepljenja
Voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a, Bernard Kaić, upozorio je da je trenutak za hitnu akciju, jer bi bez povećanja cijepljenosti moglo doći do ozbiljnih posljedica. Kaić je istaknuo kako raste broj oboljelih od respiratornih infekcija, a cjepiva poput onog protiv gripe ne pružaju dovoljnu zaštitu protiv širenja virusa.
Goran Tešović, predsjednik Hrvatske koalicije za imunizaciju, upozorio je na opasnost od težih oblika gripe kod najmlađih i starijih osoba, posebice kod djece s kroničnim bolestima. “Takva djeca često završe na intenzivnoj njezi, a cjepivo bi im moglo spasiti život”, rekao je Tešović, apelirajući na cijepljenje ne samo djece, već i članova njihovih obitelji.
Prijedlozi za poboljšanje cijepljenja i informiranje građana
Stručnjaci su ukazali na potrebu većeg angažmana u obrazovanju građana o važnosti cijepljenja. Valerija Bralić Lang, specijalistica obiteljske medicine, istaknula je važnost informiranja pacijenata, posebno o cijepljenju protiv tetanusa za starije osobe i besplatnom HPV cjepivu do 25. godine.
S obzirom na važnost digitalizacije zdravstvenog sustava, Bralić Lang naglasila je potrebu za e-kartonom kao učinkovitim alatom za praćenje i evidenciju cijepljenja. Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore, sugerirala je veću ulogu ljekarnika u procesu cijepljenja, naglasivši da bi se mogao povećati broj educiranih ljekarnika te implementirati sličan model koji već postoji u 19 zemalja EU-a.
Regionalne razlike i potreba za proaktivnošću
Miroslav Venus, predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva, istaknuo je da cijepljenje nije samo pitanje zaštite djece, već i odraslih, posebno starijih osoba i kroničnih bolesnika. Upozorio je na visoki broj smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, apelirajući da prevencija, uključujući cijepljenje, mora postati ključni prioritet. Kaić je također istaknuo kako su obuhvati cijepljenjem najniži u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, što predstavlja dodatni izazov za zdravstveni sustav.
Stručnjaci su zaključili da osim edukacije, sustav mora postati proaktivniji i koristiti modernu tehnologiju za praćenje i motivaciju, te dodali da je nužna veća proaktivnost, poput poticanja cijepljenja na sličan način kao što je smanjenje smrtnih slučajeva u prometu putem kamera i kazni.
Zdravstveni stručnjaci pozivaju na hitnu reakciju, ističući kako bi svako odgađanje moglo dovesti do ozbiljnih javnozdravstvenih prijetnji i gubitka dostignutih standarda.
