Zemlje Europske unije uskoro bi trebale usvojiti značajno pooštravanje imigracijske politike, uključujući planove za uspostavu “centara za povratak” izvan EU-a, gdje bi se smještali migranti čiji su zahtjevi za azil odbijeni.
Poticaj za oštriji pristup dolazi dijelom zbog straha od jačanja krajnje desničarskih stranaka na izborima, pa vlade diljem Europe nastoje zauzeti stroži stav prema migracijama. Ministri unutarnjih poslova koji se sastaju u Bruxellesu prvi put će glasati o nizu mjera koje je ove godine predstavila izvršna vlast EU-a, s ciljem strože kontrole dolaska i povratka migranata.
Predložene mjere uključuju:
- Otvaranje centara izvan granica EU-a za migrante s odbijenim zahtjevima za azil, tzv. “centara za povratak”.
- Strože kazne i dulja razdoblja pritvora za migrante koji odbijaju napustiti teritorij EU-a.
- Vraćanje migranata u treće zemlje koje EU smatra sigurnima, iako nisu njihove zemlje podrijetla.
Iako je broj ilegalnih ulazaka u Europu ove godine pao za oko 20 posto u usporedbi s prošlom godinom, to nije smanjilo politički pritisak za djelovanje. Novi prijedlozi dolaze nekoliko mjeseci nakon što je EU usvojio veliki zakon o migracijama, koji stupa na snagu u lipnju. “Moramo prebaciti u višu brzinu kako bismo ljudima dali osjećaj da imamo kontrolu nad situacijom,” rekao je povjerenik EU za migracije Magnus Brunner.
Reakcije i kritike
Nove mjere izazvale su oštre kritike među aktivistima za prava migranata. Silvia Carta iz nevladine organizacije PICUM upozorava da politika EU-a gura migrante u nesigurnost i pravni limbo, umjesto da im pruža zaštitu i podršku.
Unatoč kritikama, zemlje predvođene Danskom, koja trenutno predsjedava EU-om, snažno podupiru ove inicijative. Diplomat EU-a istaknuo je da među čelnicima postoji “široko uvažena politička želja” za ubrzanim provođenjem dodatnih mjera.
Međutim, neki članovi bloka, poput Francuske i Španjolske, izražavaju skepsu u pogledu zakonitosti i učinkovitosti prijedloga, posebice koncepta “centara za povratak”. Ipak, podrška desnog centra i krajnje desnice u Europskom parlamentu daje početno zeleno svjetlo. Ako države članice usvoje tri ključna prijedloga u ponedjeljak, sljedeći korak bit će pregovori s Parlamentom za konačno odobrenje.
Raspodjela tražitelja azila
Uz pooštravanje politike, ministri će raspravljati i o raspodjeli najmanje 30.000 tražitelja azila u skladu s novim zakonskim izmjenama. Novi sustav “solidarnosti” pomaže smanjiti pritisak na zemlje s velikim brojem dolazaka, poput Grčke i Italije, tako da druge zemlje ili primaju tražitelje azila, ili financijski doprinose s 20.000 eura po osobi.
No, politički rizik ostaje velik jer vlade, pod pritiskom za strožu imigracijsku politiku, teško pristaju na dodatni prihvat migranata. “Malo je ministara koji će reći javno: ‘U redu, primio sam 3.000 ljudi’,” rekao je europski dužnosnik za AFP. Ipak, EU mora postići kompromis o preseljenju migranata do kraja godine.
