Europska komisija objavila je jesenske ekonomske prognoze, potvrdivši da Hrvatska i dalje ostaje među državama s najbržim gospodarskim rastom u Europskoj uniji. Očekivani rast BDP-a ove godine iznosi 3,2 posto, što je višestruko iznad prosjeka EU-a i eurozone, a isti ritam trebao bi se nastaviti i 2026. i 2027. godine, iako uz blago usporavanje.
Komisija navodi kako hrvatsko gospodarstvo snažno podržava potrošnja kućanstava, koja raste zahvaljujući višim realnim dohocima i stabilnoj zaposlenosti. Prema projekcijama, BDP bi trebao rasti 2,9 posto 2026. godine te 2,5 posto 2027. godine. Veći rast od hrvatskog očekuje se samo u nekoliko država, među kojima prednjači Irska zbog specifičnog utjecaja multinacionalnih kompanija na njezin BDP.
Prosjek EU-a i dalje je znatno niži: ekonomije EU27 ove i sljedeće godine trebale bi rasti oko 1,4 posto, dok je rast u zemljama eurozone procijenjen na 1,3 posto za ovu i 1,2 posto za iduću godinu. Hrvatska tako ostaje pri vrhu, rame uz rame s Maltom, Ciprom i Poljskom.
Plaće rastu, nezaposlenost rekordno niska
Prema projekcijama, zaposlenost u Hrvatskoj nastavit će rasti, a stopa nezaposlenosti zadržat će se na povijesno niskim razinama — ispod pet posto. Ove bi godine trebala iznositi 4,7 posto, a iduće pasti na 4,5 posto. Iako je nedostatak radne snage i dalje izražen, sve veći priljev radnika izvan EU-a djelomično ublažava pritiske.
Rast realnih plaća dodatno potiče privatnu potrošnju, dok investicije ostaju snažne zahvaljujući intenzivnijem korištenju europskih sredstava, posebno kroz Mehanizam za oporavak i otpornost.
Inflacija popušta, ali ostaje izazov
Inflacija u Hrvatskoj ove će godine ostati povišena i iznositi 4,3 posto, ponajprije zbog rasta cijena energije i hrane. Dogodine bi se trebala spustiti na 2,8 posto, a 2027. pasti na oko 2,2 posto. Inflacija usluga postupno se smanjuje, no Komisija upozorava da bi brži rast plaća mogao naknadno pojačati cjenovne pritiske.
Javni financijski okvir stabilan, iako s blagim povećanjem deficita
Deficit opće države ove godine trebao bi se povećati na 2,8 posto BDP-a, s lanjskih 1,9 posto. Razlog su veći socijalni rashodi, posebno izdaci za mirovine, kao i prelijevanje povećanja plaća iz javnog sektora. Za 2026. predviđen je deficit od 2,9 posto, nakon čega bi se trebao postupno stabilizirati.
Udio javnog duga u BDP-u ostaje oko 56 posto, s blagim trendom smanjenja do 2027. godine.
Izvoz stabilan, turizam očekuje korekciju
Unatoč protekcionističkim trendovima u svjetskoj trgovini, hrvatski izvoz robe trebao bi zadržati solidan zamah. S druge strane, realni izvoz usluga mogao bi blago pasti zbog viših cijena u turizmu, što kratkoročno utječe na konkurentnost.
Komisija procjenjuje da će se u sljedećim godinama rast gospodarstva postupno usporavati zbog usporavanja potrošnje i smanjenog intenziteta investicija nakon što se iscrpe sredstva iz plana oporavka. Ipak, Hrvatska bi i dalje trebala zadržati poziciju jedne od najbrže rastućih ekonomija u Europskoj uniji, piše Poslovni dnevnik.
