Kasno u ponedjeljak parlament je izglasao takozvani zakon o dobrom ponašanju, koji će se primjenjivati na buduće i neriješene zahtjeve za boravak, ali će se retroaktivno odnositi i na mnoge sadašnje stanovnike zemlje
Švedski parlament usvojio je strože mjere koje se odnose na prava imigranata. Među njima su zakoni koji omogućuju ukidanje boravišnih dozvola na temelju široko definiranog kriterija neprimjerenog ponašanja, kao i obveza za većinu zaposlenih u javnom sektoru da prijave osobe za koje posumnjaju da u zemlji borave bez potrebnih dokumenata, piše Guardian.
Novi zakoni donose se uoči parlamentarnih izbora zakazanih za rujan. Trenutačna centrističko-desna vlada, koja se oslanja na potporu krajnje desnih Švedskih demokrata, suočit će se na izborima s krajnjom desnicom koja zagovara stvaranje jednog od najrestriktivnijih okruženja u Europi za osobe koje nisu europskog podrijetla.
Parlament je kasno u ponedjeljak izglasao takozvani zakon o „dobrom ponašanju“. On će se primjenjivati na buduće i još neriješene zahtjeve za boravak, ali će obuhvatiti i velik broj osoba koje već žive u Švedskoj.
„Svatko tko se ne potrudi ponašati ispravno ne bi trebao računati na to da će moći ostati“, izjavio je švedski ministar migracija Johan Forssell u ožujku, kada je predložio zakon.
Iako zakon ne navodi točno koja će se ponašanja smatrati neprihvatljivima, vlada je ranije kao primjere spomenula neplaćene dugove, izbjegavanje plaćanja poreza, kaznena djela te povezanost s ekstremističkim skupinama.
Za preispitivanje boravišnih dozvola bit će nadležna Švedska agencija za migracije, a protiv svake odluke bit će moguće podnijeti žalbu.
Novi zakon izazvao je oštre reakcije oporbenih stranaka i organizacija za zaštitu ljudskih prava, koje smatraju da su kriteriji previše neodređeni i proizvoljni.
„To bi moglo dovesti do toga da se boravišne dozvole odbijaju ili oduzimaju na temelju ponašanja koje nije bilo ni nezakonito ni kažnjivo za švedske građane“, nedavno je upozorio Amnesty International.
‘Zakon potkopava vladavinu prava’
Organizacija Civil Rights Defenders iz Stockholma ocijenila je da novi zakon „narušava vladavinu prava“. U svom priopćenju naveli su: „Zakon o dobrom ponašanju ostavlja ljude u neizvjesnosti o tome koje bi se njihove radnje ili izjave mogle upotrijebiti protiv njih.“
Parlament je ujedno tijesnom većinom prihvatio i kontroverzni takozvani „zakon o cinkanju“, kojim se velikom broju zaposlenika u javnom sektoru nameće obveza prijavljivanja osoba za koje sumnjaju da u zemlji borave bez valjanih dokumenata.
Protivnici zakona, koji je usvojen sa 174 glasa za i 172 protiv, već dulje upozoravaju da bi njegove posljedice mogle biti ozbiljne za fizičko i mentalno zdravlje migranata te da bi mogao povećati opasnost od rasnog profiliranja.
„To je okrutna i neučinkovita politika koja otvara Pandorinu kutiju doušništva – zaštitni znak autoritarnih država“, izjavio je Jacob Lind, poslijedoktorski istraživač međunarodnih migracija na Sveučilištu Malmö.
„Današnje glasanje imat će razorne posljedice za migrante bez dokumenata, koji će biti još više gurnuti na margine društva jer će im pristup pravima biti dodatno ograničen.“
Nakon brojnih kritika javnosti, učitelji, liječnici i socijalni radnici izuzeti su od obveze prijavljivanja. S druge strane, zaposlenici porezne uprave, zavoda za zapošljavanje i sustava socijalnog osiguranja bit će među onima koji će morati obavijestiti policiju ako posumnjaju da su bili u kontaktu s osobama koje nemaju uredan boravišni status.
Javni službenici kao granična policija
Louise Bonneau iz Platforme za međunarodnu suradnju o migrantima bez dokumenata ocijenila je novi zakon kao „ozbiljan korak unatrag za ljudska prava“ u Švedskoj.
„Takozvana izuzeća za zdravstvo, škole i socijalne službe ne pružaju dovoljnu zaštitu: u praksi će informacije kružiti između pružatelja usluga, državnih agencija i imigracijskih vlasti“, rekla je, dodajući da bi dio ljudi zbog toga mogao izbjegavati obraćanje zdravstvenim ustanovama.
Sličan stav iznijeli su i švedski istraživači koji su, nakon razgovora sa zaposlenicima javnih službi, upozorili da bi novi zakon mogao dovesti do toga da javni službenici u praksi preuzmu ulogu granične policije.
Kao primjer naveli su situaciju u kojoj žena rodi dijete uz pomoć primalje. Iako primalja nema obvezu prijaviti majku, dijete se mora prijaviti poreznoj upravi, koja bi potom mogla proslijediti informacije policiji i prijaviti obitelj.
Švedska vlada već dulje vrijeme brani ove mjere, ističući da su nužne kako bi se osiguralo da osobe koje nemaju zakonsko pravo boravka u zemlji budu vraćene u države iz kojih dolaze.
Slične prakse nisu uspjele
Novi zahtjevi za obvezu prijavljivanja imaju tek nekoliko sličnih primjera u Europi. Finska već dulje vrijeme razmatra mogućnost proširenja takvih obveza, dok se u Njemačkoj službe socijalne skrbi već dvadesetak godina suočavaju s obvezama prijavljivanja.
Još 2012. britanska premijerka Theresa May uvela je politiku „neprijateljskog okruženja“ (hostile environment), kojom se nastojalo ograničiti pristup zapošljavanju, socijalnim naknadama, bankovnim računima, vozačkim dozvolama i drugim važnim uslugama osobama koje nisu mogle dokazati zakonsko pravo boravka u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Naknadno se pokazalo da brojni zakoniti stanovnici nisu mogli dokazati svoj status, kao i da je Ministarstvo unutarnjih poslova često pogrešno klasificiralo legalne stanovnike kao prekršitelje imigracijskih pravila, zbog čega je Nacionalni ured za reviziju 2018. zaključio da politika „neprijateljskog okruženja“ nije pružila vrijednost za novac poreznih obveznika.
U ponedjeljak se Europski sindikat javnih službi usprotivio ideji da bi zaposlenici trebali imati ulogu doušnika, a Jan Willem Goudriaan iz sindikata poručio je da nije vrijeme za „novi lov na vještice“. Istaknuo je i da „javne službe ne bi mogle funkcionirati bez radnika migranata u Švedskoj i mnogim državama članicama EU-a“.
Dodao je da će novi zakon potaknuti atmosferu „sumnjičavosti, straha i rasizma“, uz istodobno ugrožavanje temeljnog prava na azil.
„On samo daje legitimitet krajnjoj desnici, koja s veseljem gleda kako se njezini najekstremniji snovi o masovnom nadzoru, pritvaranju i deportacijama ostvaruju nauštrb etike javnih službi“, piše Danas.hr.
