Jedino očuvana priroda jamči budućnost života
Populacija plemenite periske trenutno je pod visokim rizikom od izumiranja u cijelom Sredozemnom moru. S obzirom na to da je taj endem Sredozemlja od neprocjenjive važnosti za život u moru, znanstvenice i znanstvenici su iznimno zabrinuti jer se ne zna primarni uzrok njezina ugibanja.
Istraživačima i istraživačicama bi od pomoći mogla biti akcija ”Jeste li ih vidjeli?” koju provodi Zavod za zaštitu okoliša i prirode u Hrvatskoj s ciljem uključivanja javnosti u određivanje rasprostranjenosti vrsta te podizanja svijesti o važnosti njihovog očuvanja.
Akcija je proširena i na plemenitu perisku i njom se poziva građane da dojave lokacije na kojima su opažene periske, kao i fotografije i informacije o prisutnosti uginulih i živih jedinki, a s ciljem praćenja stanja.
Lokacije periski može se poslati na adresu vrste@mzoe.hr ili putem online obrasca za dojavljivanje kojem se može pristupiti putem poveznice na internetskim stranicama Zavoda, a obrazac je dostupan i putem QR koda na letku.
Pinna nobilis je strogo zaštićena vrsta
Zaprimljene dojave moći će se pregledati na Bioportalu gdje su dostupni i podaci o utvrđenim lokacijama periski dosad prikupljeni u suradnji sa znanstveno-stručnom zajednicom te zainteresiranom javnošću.
Plemenita periska (Pinna nobilis), podsjetimo, zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode te se nalazi na Prilogu 1. Pravilnika o strogo zaštićenim vrstama, a podliježe i strogoj zaštiti prema Direktivi o staništima EU te se smatra ugroženom vrstom prema protokolima Barcelonske konvencije.
Plemenita periska je najveći mediteranski školjkaš, rasprostranjena je u cijelom Jadranu i ima važnu ulogu u ekosustavu kao filtrator mora, a na njenim ljušturama obitavaju brojne vrste.
Društvo istraživača mora 20.000 milja: Najveća mediteranska školjka ima velik problem
Ako naiđete na plemenite periske, pogotovo žive – zatvaraju se na podražaj, a ljuštura je ispunjena tkivom – osim Ministarstvu možete dojaviti i Društvu istraživača mora – 20.000 milja koje je prošle godine pratilo stanje populacije u akvatoriju Parka prirode Telašćica.
Društvo će u rujnu nastaviti terenski dio istraživanja na jugu Istre za potrebe praćenja stanja plemenite periske u Natura 2000 zaštićenom području kojim upravlja Javna ustanova “Kamenjak”.
Kao što smo već pisali, tijekom jeseni 2016. na obali Španjolske zabilježene su pojave masovnog pomora plemenitih periski, a prva potvrda o pojavi zaraze u hrvatskom dijelu Jadranskog mora zaprimljena je u svibnju 2019. Zaraza se proširila do Istre što potvrđuje činjenicu kako je zaraza zahvatila cijeli hrvatski dio Jadrana.
Tko ili što uzrokuje masovni pomor periske zasad još nije posve jasno i to je ono što muči znanstvenike i znanstvenice. Naime, mogući uzročnici njihova masovnog pomora su Haplosporidium pinnae, parazit iz skupine truskovaca (Sporozoa) koji parazitira u tkivu plemenite periske te bakterija Mycobacterium sp. No još uvijek nije utvrđeno jesu li to glavni i jedini uzročnici koji dovode i do stopostotne smrtnosti periski na pojedinim lokalitetima.
Podsjetimo, prema izvješću IUCN-a iz ožujka 2019. masovni pomori su zabilježeni i potvrđeni u Francuskoj, Italiji, Turskoj, Grčkoj i Albaniji. Stopa mortaliteta na većini lokacija prelazi 99 posto te još uvijek nije poznat uzrok i obujam pomora u Mediteranu.
“Naziv je mass mortality event, još se istražuje što je sve uključeno, znamo da su najmanje dva patogena što je pomalo čudno da različiti patogeni na različitim lokacijama uzrokuju istu smrtnost – mass mortality event“, istaknuo je Tomislav Šarić, doktor veterine i stručnjak na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
[iframe src=”https://www.facebook.com/plugins/video.php?href=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Faquarium.pula%2Fvideos%2F2605892369694265%2F&show_text=0&width=560″ width=”560″ height=”315″ style=”border:none;overflow:hidden” scrolling=”no” frameborder=”0″ allowTransparency=”true” allowFullScreen=”true”
Nestanak vrsta i gubitak bioraznolikosti uvelike utječu i na ekonomiju
Zbog svega navedenog, Zavod za zaštitu okoliša i prirode i resorno Ministarstvo rade na utvrđivanju stanja i progresije zaraze populacija periski u hrvatskom dijelu Jadrana te na pripremi i provedbi mjera očuvanja. Važan element u cijeloj priči je suradnja s relevantnim znanstvenim i stručnim institucijama, javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode te pojedinim županijskim javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima.
U aktualnoj situaciji, ističu, nužno je identificirati lokacije s periskama koje zaraza još nije zahvatila, kao i one u kojima su još uvijek prisutne žive jedinke. Žive jedinke u zoni zaraze predstavljaju potencijalno otporne jedinke, koje bi mogle biti osnova za prirodnu obnovu populacije periski u Jadranskom moru.
Jelenak i strizibube dvije – jeste li ih vidjeli?
Naposljetku, ne valja zaboraviti niti na tradicionalni dio akcije ”Jeste li ih vidjeli?” posvećen opažanjima jelenka (Lucanu cervus), alpinske strizibube (Rosalia alpina) i velike četveropjege strizibube (Morimus asper funereus).
Oni pripadaju jednoj od najugroženijih skupina kornjaša – saproksilnim kornjašima, čije se ličinke hrane umirućim i raspadajućim drvetom te su važna karika u kruženju hranidbenih tvari u ekosustavu.
Njihova prisutnost odražava očuvanost, kvalitetu i raznolikost staništa i stoga se često koriste kao indikatori stanja ekosustava, no ugroženi su zbog promjena povoljnih životnih uvjeta i uništavanja staništa gdje obitavaju.
S obzirom na to da je Hrvatska dužna pratiti njihovo stanje očuvanosti i održati ga u povoljnom stanju i ova akcija je odraz želje da se ljude osvijesti o važnosti i ugroženosti ovih vrsta i da ih se aktivno uključi u očuvanje prirode jer jedino očuvana priroda jamči budućnost života.
Vijesti.hr