Hrvatska je lani ponudila gotovo deset tisuća ležajeva manje nego godinu prije, porastao je i broj iznajmljivača koji su se odlučili za dugoročni najam
Nakon izmjena poreznih propisa i zakonskog okvira zabilježen je pad ukupnog broja smještajnih kapaciteta u turizmu.
Hana Matić iz inicijative Spasimo navodi da je došlo do odjava dodatnih i pomoćnih kreveta, ali i cijelih apartmana. Ističe i da je velik broj zahtjeva za registraciju apartmana podnesen još u prosincu 2024., dok su se postupci rješavali tijekom 2025. Prema njezinim riječima, prošle je godine evidentirano 657.735 kreveta, dok ih je godinu prije bilo 667.525, što znači da je turistima ponuđeno 9.790 ležajeva manje nego 2024.
Na sličan trend upozorava i Lorena John iz Hrvatske udruge obiteljskih iznajmljivača, koja kaže da je i u Istri primijećen pad u segmentu kratkoročnog najma, iako točne brojke zasad još nisu poznate.
Više stanova za dugoročni najam
Tijekom prošle godine broj obveznika u dugoročnom najmu povećao se za 14 posto, a više od 3650 poreznih obveznika djelomično ili u cijelosti preusmjerilo se s kratkoročnog na dugoročni najam. Unatoč tim pokazateljima, građanska inicijativa „Stanari zajedno“ i dalje smatra da je broj apartmana u stambenim zgradama prevelik te da takav oblik najma ondje ne bi trebao postojati.
Melis Mladineo Brničević iz inicijative naglašava da je kratkoročni najam i dalje znatno isplativiji jer se oporezuje paušalno, zbog čega se mnogi odlučuju upravo za taj model, dok su u dugoročnom najmu porezne stope jasno i precizno određene.
Ministar Bačić uvjeren je da su provedene reforme dale rezultate. Na upit kako može znati da je rast posljedica reformi, a ne samo činjenice da su građani počeli prijavljivati podstanare, odgovara: Zato što je očigledno došlo do činjenice da je taj vid bavljenja kratkoročnim najmom dodatno opterećen porezom.
Ministru turizma obratili su se i iznajmljivači s pitanjem u kojem upozoravaju na razliku u načinu evidentiranja ležajeva. Ističu da se u hotelima broje samo osnovni ležajevi, iako sobe imaju i pomoćne, dok se kod malih iznajmljivača evidentiraju i jedni i drugi. Predlažu mogućnost da svi mali obiteljski iznajmljivači odjave pomoćne ležajeve, čime bi se broj kreveta smanjio za 20 do 30 posto, te pitaju bi li se time ostvario cilj ministarstva.
I kratkoročni i dugoročni najam, nakon svih zakonskih promjena, među iznajmljivačima su otvorili niz dugoročnih pitanja i nesigurnosti koje će se, kako se čini, nastaviti i tijekom 2026. godine, piše Danas.hr.
