Hrvatski građani sve su više suočeni s rastućim cijenama hrane i svakodnevnih proizvoda, dok inflacija nemilosrdno pritišće kućne budžete. Udruga Glas poduzetnika (UGP) i brojni građani ukazuju da problem nije samo u trgovinskim lancima, već u dubljim sustavnim uzrocima poput visokog PDV-a, korupcije i neučinkovitog državnog aparata, priopćili su iz Glasa poduzetnika.
24. siječnja poziva se na bojkot kupovine u trgovinama kako bi se ukazalo na problem visokih cijena. No, tko je zapravo odgovoran za visoke cijene?
PDV na hranu u Hrvatskoj – zašto plaćamo najvišu cijenu u regiji?
Hrvatska ima tri stope PDV-a, koje se primjenjuju na prehrambene proizvode i druge kategorije, ali struktura tih stopa često stvara nepotrebno visoke troškove za građane.
Trenutne stope PDV-a na hranu:
- 5% (snižena stopa): Primjenjuje se na osnovne prehrambene proizvode: kruh, mlijeko, jaja, svježe meso, svježu ribu, voće i povrće. Ova stopa olakšava dio pritiska na kućanstva, ali obuhvaća samo ograničeni broj proizvoda.
- 13% (međustopa): Obuhvaća određene prehrambene proizvode poput ulja, maslaca, margarina, dječje hrane i voda (bezalkoholnih). Međutim, velik dio osnovnih namirnica nije uključen u ovu stopu.
- 25% (standardna stopa): Primjenjuje se na većinu prehrambenih proizvoda, uključujući prerađene mesne i mliječne proizvode, suhomesnate proizvode, gotova jela, slatkiše i bezalkoholna pića. Primjer: Jogurti, sirevi, hrenovke, kobasice, tjestenina, med, smrznuta riba, meso i povrće te mnogi drugi proizvodi imaju PDV od 25%, što značajno povećava njihovu cijenu u trgovinama.
Hrvatska se suočava s ozbiljnim problemima koji uzrokuju rast cijena hrane i otežavaju život građanima. Visok PDV na prehrambene proizvode, među najvišima u EU, značajno povećava troškove. Dok osnovne namirnice nose stopu od 5%, većina hrane opterećena je PDV-om od 25%, što je daleko više nego u zemljama poput Njemačke ili Francuske.
Osim poreznog opterećenja, korupcija i iseljavanje mladih dodatno pogoršavaju situaciju. Manjak radne snage povećava troškove rada, dok neučinkovit i preglomazan državni aparat povećava porezna opterećenja kako bi pokrio svoje rastuće troškove.
Uz to, Hrvatska proizvodi tek 67% svojih potreba za hranom, što dovodi do ovisnosti o skupljem uvozu. Bez ključnih reformi, ovakvi sustavni problemi nastavit će gušiti građane i gospodarstvo.
Rješenja koja predlaže UGP:
- Smanjenje PDV-a: Jedinstvena stopa od 5% na sve prehrambene proizvode kako bi se snizile cijene osnovnih namirnica.
- Reforma javnog sektora: Digitalizacija i optimizacija kako bi se smanjio broj zaposlenih i troškovi.
- Poticaj poljoprivredi: Fokus na proizvodnju i kupnju od lokalnih proizvođača i malih trgovaca
- Uklanjanje parafiskalnih nameta: Smanjenje troškova za poduzetnike koji se na kraju prelijevaju na potrošače.
- Transparentnost cijena: Jasno prikazivanje udjela poreza u krajnjoj cijeni proizvoda.
Postavlja se pitanje: tko snosi odgovornost za ovakvo stanje?
Trgovinski lanci često su na meti kritika zbog visokih cijena, ali oni samo prenose troškove koji nastaju u lancu opskrbe – troškove koji su izravni rezultat neefikasne politike i sustavnih problema. Rapidno povećanje prihoda u trgovinama ne odražava nužno veći profit, budući da su rashodi proporcionalno rasli, zbog čega neto marža uglavnom ostaje nepromijenjena.
Odgovornost leži u onima koji oblikuju gospodarsku politiku. Pitamo se je li ovo još jedan potez političara da se pažnja javnosti makne od nedavnih afera i smjene čak 2 ministra u 2 mjeseca.
Umjesto površnih rješenja i prebacivanja krivnje, Hrvatska treba cjelovitu reformu koja će omogućiti stvaranje zdravog i održivog gospodarstva, poručuju iz Glasa poduzetnika.
Smanjenje poreznih opterećenja, poticanje domaće proizvodnje i suzbijanje korupcije ne moraju biti apstraktne ideje – to su preduvjeti za pravednije društvo u kojem građani neće biti žrtve sustava koji ih ignorira.
“Mi potičemo veću hrvatsku poljoprivrednu proizvodnju jer nekad smo pričali kako ćemo hraniti cijelu Europu, a sad nismo u stanju ni sebe. UGP traži 5% PDV-a na svu hranu jer smo zemlja koja ima najvišu stopu za mnogobrojne artikle. Potičemo hrvatske OPG-ove, poduzetnike koji se bore za svoju egzistenciju koje guši birokracija i korupcija. Kontinuriano se zalažemo i inzistiramo na poreznim reformama, želimo bolje pravno i ekonomsko okruženje za privatni sektor. Ne želimo kontrolu cijena jer ona će još više ugasiti investicije u poljoprivredu, a kontrole cijene hrane nema nigdje osim kod nas.” – izjavio je Boris Podobnik, predsjednik udruge Glas poduzetnika, piše Index.
