Trošak otplate trebao bi porasti za 80 posto stambenih kredita i 99 posto nenamjenskih
Kamate će biti više, a time i rate za stambene i gotovinske kredite. Naime, u Hrvatskoj kod postojećih stambenih kredita s varijabilnim stopama dominira nacionalna referentna stopa koja raste više od pola godine. Tako bi i trošak otplate trebao porasti za 80 posto stambenih kredita i 99 posto nenamjenskih.
Detaljnije je sve u RTL-u Danas objasnio glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić.
Iako je Europska središnja banka smanjila ključne kamatne stope, koji građani ipak mogu očekivati veće rate?
U drugoj polovici godine može se očekivati povećanje rata kredita koji imaju kamatne stope vezane uz NRS, tu nacionalnu referentnu stopu koja je zapravo trošak izvora financiranja banaka. Riječ je o otprilike trećini stambenih kredita, nekih 67.000 građana. Osim što su vezani uz NRS, to su krediti koji imaju mogućnost promjene kamatne stope. Neki krediti imaju ugrađenu zaštitu od promjene kamatne stope godinu dvije tri, pet, deset. I kod gotovinskih nenajmjenskih kredita je riječ o preko 100.000 kredita što se čini kao jako velika brojka, ali su učinci manji i tih kredita je puno više – od gotovinskih kredita je svaki deset ili svaki dvanaesti.
Koliko bi to povećanje moglo iznositi?
Taj učinak je zasada vrlo blag. NRS je porastao 0.3 postotna boda, to nije puno. Mi smo u našoj novoj publikaciji ispitivali učinke rasta kamatnih stopa na te kredite za 0.7 postotnih bodova- na neki način uračunali smo još jednu tranšu jer NRS nastavlja polako rasti. Po našim simulacijama, za otprilike četiri petine od tih 67.000 bi bio rast do 5 posto rate. Ako to prevedemo u eure, to bi bilo do 9 eura povećanje u prosjeku. Za onu zadnju petinu, koji imaju kredite s nešto dužom ročnosti i većim iznosima, to bi bilo nešto više od 5 posto, u prosjeku 25 eura, ali to je više nego duplo povećanje od onog koje će se stvarno dogoditi. Povećanje bi zapravo iznosilo do 5 eura za četiri petine dužnika, a za ovu ostalu petinu bi bilo do 10-ak eura mjesečno.
Kada bi građani mogli očekivati te veće kreditne kamate rate?
Mi smo objavili novi NRS prije otprilike dva tjedna. Svaka banka ima drugačiji tempo ugrađivanja nvoog NRS-a, rekao bih da će se on ugrađivati tijekom druge polovice godine, već od 1. srpnja dio banaka će povećati kamatne stope. Nekima su obavijesti možda već u pošti.
Ovo je bilo za stambene kredite. A hoće li rasti kamate na nenamjenske kredite s promjenjivom stopom?
Tu je zahvaćeno malo više od jedne desetine kredita, tu su učinci puno manji, govorimo u ovom valu o otprilike jedan do dva eura povećanja u prosjeku.
Što HNB radi kako bi se zaštitili korisnici kredita i može li se išta učiniti?
NHB je zadnjih sedam do osam godina jako puno napravio na zaštiti korisnika kredita. Poticali smo banke na ponudu mogućnosti fiksiranja i same dužnike smo informirali o rizicima, tako da sada možemo uživati plodove tog rada i možemo biti zadovoljni jer to povećanje nije veće – u nekim zemljama su kamatne stope puno brže i jače rasle. Recimo, pretprošle godine je pet šest tisuća dužnika fiksiralo kamatne stope. Još lani, kad je već krenuo porast kamatnih stopa, petstotinjak dužnika je fiksiralo kamatne stope. Dužnici su, dakle, prepoznali taj rizik, nastojali su se zaštititi, poduzeli su mjere tako da mislim da možemo biti zadovoljni.
Znači li to da građane možemo pohvaliti da su postali financijski pismeniji?
Sigurno i toga ima. Mislim da učimo polako, da seprivikavamo na rizike.
Mnogi su građani sa svojih računa banaka preselili novac za trezorce i za državne obveznice. Je li to utjecalo na financijske prilike u zemlji?
Ovaj rast NRS-a je odraz rasta depozitnih stopa i selidbe sredstava s tekućih računa na oročenja. Utjecaj trezoraca je vrlo ograničen zato što smo prema podacima primjetili da banke, u tom tjednu kad se izdaje trezorac ili narodna obveznica malo povećaju kamatne stope međutim, kad to prođe, odmah ih vrate. Zašto? Zato što država ta sredstva koja prikupi ne gomila na svom računu nego država te sredstva opet potroši za plaće, mirovine, za druge rashode i opet se ta sredstva vrate u sustav, a banke opet imaju velike viškove likvidnosti. Tako da to izdanje ne utječe bitno na velike viškove likvidnosti a onda, primjetili smo, ni na kamatne stope, prenosi Danas.hr.
