U samo par godina cijene stanova otiššle su u nebo
Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, Dubravko Ranilović, progovorio je za Dnevnik HRT-a o tržištu, koje posljednjih godina ‘divlja’. Cijene su znatno skočile i do stanova je sve teže doći. No, iz agencija ističu da se tržište pomalo stabilizira, rast cijena usporava, posebno za veće stanove, dok je za manje i dalje najveća potražnja.
“Manji stanovi su rijetki i cijene dosežu do 120.000 – 150.000 je najveća potražnja. Imali smo sad krug subvencija koji je dodatno gurnuo vjetar u leđa cijenama stanova. Kupuju ljudi koji imaju novaca. Kupuje se i gotovinom i kreditima. Skuplje nekretnine se kupuju s računa, bez financiranja”, naglasio je.
Hrvatska je sva polarizirana
“Novogradnja je odskočila od rabljenih nekretnina, u svjetlu potresa. Tu se pojavila velika razlika u cijeni. U priobalju imamo puno stranca koji kupuju nove apartmane, nove kuće. Ta razlika je postala velika. Hrvatska je inače sva polarizirana. Kad gledate promete u priobalju i Slavoniji, sjevernoj Hrvatskoj. Dok se u priobalju, u jednoj županiji proda 5.000, 6.000 stambenih nekretnina, u Slavoniji se proda 200 nekretnina”, kazao je i odgovorio na pitanje hoće li biti povoljnije.
“Svi su ciklusi završili, od kad se ja bavim nekretninama. Ne može nešto trajati vječno. U nekim drugim državama, u gradovima, pale su cijene između 2 i 11 posto. I vidjeli smo da je najveći broj, samo malim povećanjem kamata baš pao i 90 posto tog pada prometa je kod onih koji se financiraju kreditima. Očito je nakon korone ostalo novaca i da ljudi i dalje osjećaju, uz ovu veliku inflaciju, ulaganje u nekretnine kao sigurnu investiciju. I to se neće promijeniti dok ova inflacija ne padne u neke realne okvire”, istaknuo je i poručio da su cijene najma porasle, posebno jer ih je puno otišlo u turistički najam pa je ponuda mala.
“Država je napravila jedan program da se uđe u stambenu politiku, da se dogode neke stvari koje će ispuhati ove balone. Grad Zagreb se već pokrenuo. Dosta se razgovara o stambenim zadrugama. Znači, nama trebaju modeli koji neće svi biti na tržištu. Naprosto je tržište preopterećeno i ne mogu svi biti na tržištu. Tzv. priuštivo stanovanje je postalo ključno pitanje. Stanovanje je puno viša kategorija od tržišta. Mi stanovanje moramo omogućiti našim građanima. Posebno se tu problem odnosi na mlade i obiteljima s više djece koji si ne mogu priuštiti nekretninu. Ali kad bi napravili neke trajne programe oni bi bili ventilator koji bi mogao ispuhivati balone bez obzira na kretanja tržišta”, naveo je.
A kako navodi HRT za stan od 50 četvornih metara na kredit od 30 godina biste 2019. platili 83 200 eura. Uz kredit od 30 godina, rata bi mjesečno iznosila oko 380 eura. A prosječna plaća tada je bila oko 850 eura. Prošle godine za isti taj iznos dobili biste 13 četvornih metara manje, odnosno stan od 37 četvornih metara. S obzirom na to da je cijena u Zagrebu viša, dobili biste još 5 četvornih metara manje, odnosno stan od 32 četvorna metra. Za taj stan prošle godine trebalo je izdvojiti oko 28 000 eura više nego 2019., što je 111 850 eura. Uz kredit na 30 godina – mjesečna rata iznosila bi oko 470 eura – oko 100 eura mjesečno više nego 3 godine prije, za isti stan. A prosječna plaća prošle godine bila 1015 eura, prenosi Net.hr.