Porast nominalnih plaća u javnom sektoru bio je sporiji nego u privatnom
Na jesen ponovno se sastaju Vlada i sindikati javnog sektora te će raspravljati o njihovim plaćama u idućoj godini.
Sindikati su pristali na zamrzavanje ugovorenog povećanja plaća za dva posto u lipnju i listopadu u ovoj godini, no očekuju da se ta povišica ugradi u plaće za 2021, piše Večernji list.
Zdravko Marić, ministar financija, poručio je kako su mirovine sigurne.
Analiza iznosa isplaćenih prosječnih plaća pokazala je da je ona u srpnju u obrazovanju bila 7284 kune, u zdravstvu 8819 kuna, socijalnoj skrbi 5974 kune te javnoj upravi 8063 kune. Prosječna neto plaća u državi bila je 6774 kune, s time što je u prerađivačkoj industriji bila 6239 kuna, građevini 5525, trgovini oko 6000, a u IT i financijskom sektoru od devet do više od deset tisuća kuna.
Sociolog Teo Matković analizirao je kretanje plaća u posljednjih 15 godina i istaknuo da se od 2003. do 2006. dogodio razmjerno brz porast nominalnih plaća u privatnom i javnom sektoru, pri čemu je u javnom sektoru bio sporiji.
Gospodarska kriza 2009. donijela je stagnaciju u oba sektora sve do 2012.
U drugom dijelu prilično duge recesije, od 2012. do 2014. godine, plaće u privatnom sektoru rastu, ali u javnom se smanjuju i tada dolazi do najizraženijeg zaostajanja u javnom sektoru, osim u javnim poduzećima i lokalnoj samoupravi.
Visokoobrazovanje u prosjeku nosi za petinu višu satnicu u privatnom nego javnom sektoru. Zaostajanje plaća u javnom sektoru u promatranih 15 godina vidljivo je za zaposlenike svih razina obrazovanja.
Zanimljiv je i podatak kako je ukupni jaz u plaćama značajno veći u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj nego u jadranskoj te da su u Zagrebu plaće više u privatnom nego u javnom sektoru, bez obzira na razinu obrazovanja, piše Večernji list.
Video dana: