Nakon relativno hladnog studenog, a u našem kraju i prvog dijela prosinca kada smo zabilježili ozbiljnije jutarnje minuse, čini se kako zonalno strujanje ipak preuzima primat
Sve manje je nade za bijeli Božić. Barem tako pokazuju prognoze meteorologa. DHMZ je nedavno objavio da je izgledno da će zima 2024./2025. biti još jedna u nizu iznadprosječno toplih i to u odnosu na klimatsku normalu 1991. – 2020.
Istramet piše da je božićna južina postala nešto uobičajeno i očekivano, pošto se porast temperature zraka krajem mjeseca može uočiti čak i ako promatramo temperaturni graf baziran na 30-godišnjem prosjeku. Ove godine mogao bi se dogoditi sličan scenarij. Nakon relativno hladnog studenog, a u našem kraju i prvog dijela prosinca kada smo zabilježili ozbiljnije jutarnje minuse, čini se kako zonalno strujanje ipak preuzima primat, a to znači dolazak toplijeg vremena koje bi se moglo zadržati sve do kraja godine.
Prema trenutnim izračunima modela, u tijeku je ‘buđenje’ atlantskih ciklona, a primat će preuzeti zonalno strujanje. Pošto takva situacija često zna potrajati tjednima, a ponekad i mjesecima, teško je ove godine očekivati nova veća zimska uzbuđenja, iako, naravno, uvijek može doći do slabijih prodora koji gorju uobičajeno donose snijeg.
U sva tri zimska mjeseca (prosinac, siječanj, veljača) postoji signal za pozitivno odstupanje temperature od prosjeka uz veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom bi pozitivno odstupanje moglo biti manje izraženo u siječnju 2025. Uz prodore hladnog zraka, kojih će zasigurno biti tijekom zime, temperatura se nakratko može spustiti na vrijednosti oko ili ispod prosječnih, priopćio je DHMZ u svojoj prognozi.
Što se sezonske količine oborine tiče predviđa se količina oko prosječne uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze. Pritom nema signala za znatnije odstupanje mjesečne količine oborine od prosjeka u nekom od zimskih mjeseci, a malo povećana vjerojatnost za moguć višak postoji na Jadranu u veljači.
Kako je prognoza količine oborina na sezonskoj skali mnogo složenija od prognoze temperature, i pouzdanost joj je manja. U takvim se okolnostima tijekom sezone mogu izmjenjivati sušna razdoblja s uglavnom kraćim razdobljima obilnijih oborina. Za pouzdaniju informaciju o količini ili vrsti oborine valja pratiti vremenske prognoze na manjoj vremenskoj skali (dnevne, polutjedne, tjedne).
Europski meteorolozi nemaju dobre vijesti
Inače za meteorologe je zima službeno počela 1. prosinca. Zemlje poput Njemačke, Austrije ili Poljske, u područjima dalje od Sjevernog mora i Atlantskog oceana, imaju tendenciju da imaju više kontinentalnu klimu. To znači da su temperature obično niže zimi i više ljeti u usporedbi s obalnim područjima. Za Euronews zimi je govorio Lars Lowinski iz Bonna meteorolog na WetterOnline i Weather and Radar.
“U sjevernim dijelovima Europe – sve sjeverno od Pariza, Berlina i Varšave – vjerojatno će biti kišnijih uvjeta od prosjeka, a možda i nekih olujnih sustava koji će također donijeti oluje i jaku kišu. Dok je u južnoj Europi, kao što je južna Španjolska, Mediteran, Alpe i Balkan, vjerojatnije je da ćemo vidjeti sušnije uvjete tijekom sljedeća tri mjeseca”, objašnjava Lowinski.
Dodaje da to ne znači da zbog pojedinih vremenskih nepogoda nećemo vidjeti poneki dan ili tjedan koji će biti mokri ili snježni, no to će često biti kratkotrajno. Naše buduće zime postaju sve toplije zbog klimatskih promjena i to smo već vidjeli u stvarnim brojkama studenoga. Lowinski ističe da je zanimljivo vidjeti tako veliku promjenu temperatura u Europi, kakvu smo vidjeli u studenom, s temperaturama koje su se penjale od ništice do 18 stupnjeva.
Iako su brze, velike promjene temperature uobičajene u Aziji i Sjevernoj Americi, manja je vjerojatnost da će se dogoditi u europskoj klimi, prenosi Danas.hr.
