HRVAT O CIJENAMA U NORVEŠKOJ: ‘Kvadrat stana je oko 34.000 kuna, pivo 70, hrana je tri puta skuplja, ali zato plaća…’

Kakvi su troškovi života u južnom dijelu Skandinavskog poluotoka ispričao je Hrvat koji živi u državi poznatoj po proizvodnji nafte, ribolovu i metal bendovima

Optometrist Filip (41) živi dvije godine u Bergenu, gradu smještenom na obali juga Norveške. Sugovornik Net.hr-a, zaposlen u jednom lancu optike, kaže da život u Norveškoj nije skup s obzirom na to kolika su primanja stanovnika.

Objašnjava da je s “jednostavnim” poslom moguće pokriti najam stana, režije, hranu, no da mjesta za luksuz baš i ne ostaje.

“Prosječna bruto plaća, prema najnovijim podacima, u Norveškoj iznosi 48.750 norveških kruna, što je iznos od 36.318 kuna. U neto iznosu, kada ‘sjedne’ porez od 30 posto, ispadne da je to 34.125 kruna, dakle 25.412 kuna”, navodi 41-godišnjak za Net.hr.

‘U usporedbi s cijenama hrane u Hrvatskoj, u Norveškoj je tri puta skuplje’

Filip navodi da je u Norveškoj, kada se gledaju cijene na policama supermarketa, sve tri puta skuplje nego u Hrvatskoj. Tijekom korona-krize cijene nisu porasle nego su u skladu s indeksom razvoja, no ipak pad cijena naš sugovornik nije zamijetio.

“Hrana je izrazito skupa u usporedbi s cijenama u Hrvatskoj. Primjerice, mlijeko od jedne litre ovdje košta 14,33 kune, cijena običnog kruha kreće se od 19 pa do 37 kuna, kavu u kafiću plaćamo 33 kune, kroasan u pekari 37, dok je kilogram banana otprilike 15 kuna. Pizza margarita u ‘Dominosu’ košta oko 120, a u restoranu se plaća 143 kune. Big Mac ćete u McDonald’su platiti 73, a pivo u kafiću oko 69 kuna.

Neki proizvodi koje kupujemo ovdje, posebice prehrambeni, dosta su povoljniji u Hrvatskoj, posebice slatkiši. Ovdje su enormno skupa alkoholna pića kao pivo i vino. Međutim, ako se uzme standard i prosječna primanja u Hrvatskoj, a pritom ne mislim samo na Zagreb, smatram da je teško imati kredit za stan ili plaćati najam, a uz to i režije… Teško je priuštiti si putovanje”, otkriva za Net.hr.

‘Prosječna cijena kvadrata košta više od 34.000 kuna’

Trenutačno Filip živi u podstanarstvu te plaća najam stana. No, otkriva da sa suprugom štedi za početni kapital kako bi mogli kupiti nekretninu. Gledano po regijama, prosječne cijene mjesečnog najma u 2020. kretale su se ovako:

• Norveška 7008 kuna (9320 kruna)
• Oslo i Bærum 9083 kune (12.080 kruna)
• Bergen 6880 kuna (9150 kruna)
• Trondheim 7188 kuna (9560 kruna)
• Stavanger 6571 kunu (8740 kruna)

Filip otkriva da Norvežani kupuju nekretnine jer se radi o investiciji, a tržište nekretnina jako je razvijeno te cijene vrlo brzo rastu. U cijeloj Norveškoj prosječna cijena jednog metra kvadratnog iznosi 45.672 krune, što je iznos od 34.461 kunu. Naš sugovornik objašnjava da je Oslo posebna priča jer je tamo prosječna cijena oko 80.992 krune odnosno 61.106 kuna. U Bergenu pak cijena kvadrata stana prosječno iznosi 45.991 krunu, dakle 34.712 kuna.

“Tržište jako raste, čak i previše. Prosječno je u Norveškoj poraslo za 7,1 posto od četvrtog kvartala 2019. do četvrtog kvartala 2020. Taj porast je u Oslu 15,2 posto”, navodi Filip.

‘Država drži do djece, vrtići su besplatni ako nemate dovoljno novca’

Pitali smo Filipa kako je Norveška riješila pitanja koja se tiču obitelji i djece, i kakve su beneficije za djecu i roditelje. Naš sugovornik ističe da ova skandinavska država iznimno drži do najmlađih i njihove zaštite.

“Norveška je vrlo socijalna zemlja, ako netko treba pomoć i dobit će je. To podrazumijeva plaćanje kredita ili najma u razdoblju dok se osoba ne zaposli. Ako izgubiš posao dobivaš od države 60 posto plaće dok ga ne nađeš. Doduše, tko prima takvu pomoć ne može putovati izvan zemlje jer tada, dok je izvan države, prekida mu se isplata. Inače se isplate vrše svaka dva tjedna, a nezaposlena osoba mora intenzivno tražiti posao i slati izvještaj o tome svaka dva tjedna. Svako dijete dobije naknadu, a za ono do šest godina dobiva se mjesečna naknada od 1354 krune, što je iznos od 1021 kunu. Roditelji za djecu od šest godina dobivaju svaki mjesec 1054 krune odnosno iznos od gotovo 800 kuna.

Djeca su Norveškoj jako važna i zaštićena. Primjerice, odgajatelji prijavljuju roditelje za koje smatraju da se ne brinu za mališane. Između ostalog, i školovanje je posve besplatno, dakle od osnovne škole pa do fakulteta. Cijena vrtića mjesečno iznosi oko 2435 kuna. Besplatno je za one koji nemaju dovoljno novca”, dodaje Filip.

Očekivanja za sezonu 2021.? ‘Zemlja je jako zatvorena za strance…’

I norveški turizam bio je pod udarom korona-krize te pandemije koja je cijeli svijet stavila “pod ključ”. Filip objašnjava da sezona u Norveškoj nije kao u Hrvatskoj. Tijekom ljetnih mjeseci država broji puno dolazaka kruzerima koji putuju duž Norveške, no oni se zadržavaju obično tek jedan dan. U Oslu, primjerice, ostaju i malo dulje.

“Kada je u pitanju turizam za vrijeme pandemije, u Norveškoj se dogodio pad noćenja za 58,2 posto u usporedbi s 2019. godinom. Pad stranih noćenja pak iznosi 88,8 posto, što znači da su norveški turisti nešto spasili. Što se tiče očekivanja za sezonu 2021., o tome nitko ne priča, ali zemlja je jako zatvorena za strance. Nitko tko nema prebivalište u državi, norveško državljanstvo ili neki važan posao, ne može ući u Norvešku. Tako je bilo i 2020. Osobe koje mogu ući u zemlju moraju biti 10 dana u ‘karantena hotelu’ koji naravno moraju platiti i sobu dijele s još nekim. Zbog toga su ljudi dosta obeshrabreni pa ni nemaju volje putovati”, govori Filip za Net.hr..

Za kraj, kaže da se on osobno nada da će do ljeta broj oboljelih od korone u Europi biti dovoljno nizak da se mjere olakšaju.

“Volio bih da ljudi mogu otići malo do toplijih krajeva”, zaključuje Filip za Net.hr.

Ivana Petrić/Net.hr