Fotografija računa iz 2003. godine, koju je jedan Hrvat nedavno podijelio na Redditu, izazvala je brojne komentare i probudila nostalgiju.
Na računu se vidi kako je u jednom trgovačkom lancu kupio 13 artikala – kavu, margarin, ajvar, čaj od kamilice, kiselo vrhnje, svježi sir, sojine ljuskice i marmeladu od šipka – za ukupno manje od 100 kuna, što odgovara 13,27 eura.
Mnogi korisnici prisjetili su se kako je bilo moguće kupiti solidnu košaricu s tako malo novca. Usporedili smo tadašnje cijene osnovnih namirnica s današnjima i preračunali ih u eure prema fiksnom tečaju.
Najveći skok cijena – kava i čaj
Kava i čaj doživjeli su najveći porast cijena. Pakiranje kave od 250 grama tada je stajalo oko jednog eura, dok je 2025. potrebno izdvojiti približno 5,09 eura, što znači poskupljenje od preko 400 %. Čaj od kamilice, pakiranje od 30 grama, tada je koštao 0,52 eura, a danas cijene počinju od otprilike 2 eura.
Kiselo vrhnje od 12 % mliječne masti (200 g) poskupjelo je s 0,29 eura na 0,94 eura, dok je marmelada od šipka (670 g) sa 1,30 eura narasla na oko 4 eura.
Neka poskupljenja nisu bila dramatična
Nisu sve cijene rasle značajno. Ljuti ajvar (720 g) koštao je 1,86 eura, a danas oko 2,17 eura (porast od 16 %). Svježi sir s 2 % mliječne masti (pakiranje od 500 g) tada je stajao 1,15 eura, a danas oko 1,25 eura. Sojine ljuskice porasle su s 0,70 na 1,95 eura.
Zanimljiv je i koncentrat rajčice, koji je prije 22 godine koštao 1,79 eura; današnje pakiranje od 200 g može se pronaći po cijeni od 1,45 eura.
Kako mjerimo “poskupljenje života”?
Inflacija nije samo osjećaj da su cijene više, već precizna ekonomska metrika. U Hrvatskoj se prati pomoću Indeksa potrošačkih cijena koji definira Državni zavod za statistiku. Stručnjaci prate cijene reprezentativne košarice od oko 917 proizvoda i usluga u devet gradova diljem zemlje. Kad cijene rastu, bilježi se inflacija – za isti novac kupujemo manje proizvoda.
Korisnik računa primijetio je da je 2003. za 100 kuna (13,27 eura) mogao napuniti košaricu, dok danas taj iznos često nije dovoljan ni za tri osnovna doručka. Prosječna neto plaća 2003. bila je oko 3.910 kuna (519 eura), dok je prosječna neto plaća u srpnju 2025. iznosila 1.437 eura.
Dvadeset godina ekonomskih turbulencija
2003. godina bila je razdoblje relativne stabilnosti, s inflacijom od 2,4 %. Od tada je bilo raznih oscilacija, uključujući nisku inflaciju i deflaciju (npr. 2016. -0,6 %). No, nedavni skokovi bili su najdrastičniji: 2022. inflacija 10,7 %, 2023. 8,4 %, a 2024. 4 %. Kumulativni učinak promijenio je cijene na policama.
Globalni utjecaji i odluke ECB-a
Cijene u Hrvatskoj ovise i o globalnim trendovima. Kao članica eurozone, Hrvatska prati kretanja eura prema dolaru i cijene ključnih sirovina. Europska središnja banka upravlja inflacijom kroz kamatne stope – podizanjem kamatnih stopa smanjuje potražnju i usporava inflaciju, dok snižavanjem potiče gospodarski rast.
Račun iz 2003. nije samo predmet nostalgije – on pokazuje kako inflacija, globalna tržišta i ekonomske politike utječu na naš novčanik. Iako vremena niskih cijena vjerojatno neće doći, razumijevanje ovih sila pomaže bolje se snalaziti u današnjoj ekonomiji, piše Net.hr.
