Dok Hrvatski sabor raspravlja o Prostornom planu isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, ponovno se aktualizira jedno od najdugovječnijih otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije – razgraničenje na moru.
Riječ je o sporu koji traje još od raspada bivše Jugoslavije, a posljednjih je mjeseci ponovno dobio na važnosti nakon što je Slovenija početkom godine zatražila razgovore o budućnosti Jadrana. Povod je i činjenica da je Italija, nakon Hrvatske, uspostavila vlastiti isključivi gospodarski pojas pa u Jadranskom moru više nema međunarodnih voda.
Prema priopćenju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, hrvatski prostorni plan za gospodarski pojas uređuje aktivnosti poput ribarstva, akvakulture, zaštite prirode, pomorskih putova, istraživanja ugljikovodika i zaštite podvodne kulturne baštine. Postupak njegove izrade traje od 2024. godine te je uključivao javnu raspravu, procjenu utjecaja na okoliš i prekogranične konzultacije.
Spor koji traje više od tri desetljeća
Korijen hrvatsko-slovenskog prijepora nalazi se u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali. Hrvatska smatra da granicu treba odrediti prema načelu sredine i međunarodnom pravu, dok Slovenija već godinama zagovara rješenje koje bi joj osiguralo neposredan dodir s otvorenim morem.
Kako bi se spor riješio, dvije su države 2009. godine potpisale Arbitražni sporazum i pitanje granice prepustile međunarodnom sudu. No postupak je 2015. godine ozbiljno uzdrman nakon što su objavljene snimke i transkripti razgovora između slovenskog arbitra Jerneja Sekoleca i tadašnje službenice slovenskog Ministarstva vanjskih poslova Simone Drenik.
Hrvatska je tada zaključila da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran te se povukla iz postupka, navodeći kako su prekršena temeljna načela nepristranosti i zakonitosti.
Unatoč tome, arbitražni sud nastavio je rad te je 2017. godine donio odluku prema kojoj je Sloveniji pripala većina Piranskog zaljeva, kao i posebno područje spoja prema otvorenom moru.
Zagreb i Ljubljana i dalje na suprotnim stranama
Slovenija arbitražnu odluku smatra konačnom i obvezujućom, dok je Hrvatska ne priznaje te smatra da ona nema pravne učinke.
Ljubljana je 2018. godine pokušala provedbu odluke ostvariti putem europskih institucija te je pokrenula postupak pred Sudom Europske unije. Međutim, Sud EU-a 2020. godine proglasio se nenadležnim, ocijenivši da je riječ o bilateralnom graničnom pitanju između dviju država članica.
Početkom ove godine slovenska je vlada ponovno predložila sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske, Italije i Slovenije, ističući kako se moraju poštovati prava koja Sloveniji proizlaze iz arbitražne odluke.
U Jadranu više nema međunarodnih voda
Novi moment u cijeloj priči donijela je Italija, koja je od siječnja 2026. godine također uspostavila svoj isključivi gospodarski pojas. Time je, uz hrvatski pojas proglašen 2021. godine, praktično nestao prostor međunarodnih voda u Jadranskom moru.
Hrvatska i Italija još su 2022. godine potpisale sporazum o razgraničenju svojih gospodarskih pojaseva, dok Slovenija upozorava da takvi potezi ne smiju dovesti u pitanje prava koja smatra zajamčenima arbitražnom odlukom.
Slovensko Ministarstvo vanjskih poslova više je puta naglasilo da je Ljubljana zainteresirana za sva pitanja koja se odnose na upravljanje sjevernim Jadranom, uključujući ribarstvo, zaštitu okoliša, sigurnost plovidbe i suradnju luka.
U tom je kontekstu Slovenija analizirala i prijedlog hrvatskog prostornog plana gospodarskog pojasa te je tijekom prekogranične procjene utjecaja na okoliš Zagrebu dostavila svoje primjedbe i prijedloge.
Sporna karta i dalje izaziva reakcije
Dodatne prijepore izazvala je i karta koju je početkom godine objavilo hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Na njoj je granica u Piranskom zaljevu prikazana po sredini zaljeva, što je u suprotnosti s arbitražnom odlukom koja je veći dio tog područja dodijelila Sloveniji.
Arbitražni sud je, podsjetimo, odredio i takozvano područje spoja široko 2,5 nautičke milje prema otvorenom moru. Iako se ono prema odluci nalazi unutar hrvatskog teritorijalnog mora, Hrvatska prema arbitraži ne bi smjela ometati plovidbu između slovenskih i međunarodnih voda.
Zbog prikaza granice na službenim kartama slovenska ministarstva redovito Hrvatskoj šalju prosvjedne note, a posljednja je upućena krajem prošle godine.
Hrvatska pritom ostaje pri stajalištu da arbitražna odluka nije pravno obvezujuća te da se pitanje granice može riješiti isključivo bilateralnim dogovorom dviju država i u skladu s međunarodnim pravom, piše Net.hr.
