TEŠKO JE NAĆI RADNIKA

Video | Hrvati ne žele raditi za 7.000 kuna: Ovo je šokantna istina o stranim radnicima: ‘Rade po 15 sati za minimalac’

U sektoru turizma zaposleno je 32 tisuće, a na industriju otpada gotovo 17 tisuća izdanih dozvola

U nedostatku domaćih radnika, Hrvatska je prije dvije godine olakšala proceduru za uvoz radne snage. Izdavanje čak 180 tisuća dozvola očekuje se samo u 2023. godini, donosi RTL Danas..

Ipak, za plaću od sedam tisuća kuna neto – i nema baš previše zainteresiranih.

“Imamo cijelo vrijeme objavljene oglase, ali se vrlo malo ljudi javlja i jako je upitno koje su kvalitete ti radnici koji se javljaju. Tako da je sve teže i teže”, ispričao je Livio Markoč, vlasnik ugostiteljskog objekta u Zagrebu.

Duje Pisac, vlasnik restorana u Splitu, rekao je da nema tko raditi.

“Mene je Bog poljubio sa srećom da imam poznanstva koja njegujem već dosta godina. Dođu ljudi na ime radit, na moje ime, uredno ih platiš, ljudi rade i guštaju, ali tretiraš ih kao najbolje prijatelje, kao svoju rodbinu”, dodao je Pisac.

Isto tvrdi i Milan Novaković, sezonski radnik iz Srbije, koji odrađuje već petu sezonu.

“Imate i boljih i loših uvjeta i ovdje i tamo. To je relativno, ovisno o lokalu. Ovdje su nam uvjeti dobri, da nije tako ne bih bio ovdje”, rekao je Novaković.

Teško naći radnika, smještaj još teže

Pisac je pojasnio da koliko je teško pronaći radnika, još je teže pronaći smještaj za njih, a posebno kada ih je sedam ili osam.

“Igrom slučaja, našao sam kat kuće i platio ga godinu dana unaprijed samo da imam svoj mir, da ljudi imaju svoj komod, da mogu raditi i odmoriti se nakon posla”, kazao je Pisac.

Više od 50 tisuća radnih dozvola izdano je u samo prva tri mjeseca ove godine, a najviše radnicima iz Bosne i Hercegovine, više od 36 tisuća. Slijede radnici iz Srbije koji su dobili nešto više od 19 tisuća radnih dozvola. Zatim su oni iz Nepala, Sjeverne Makedonije i Kosova.

Predsjednik Novog sindikata Mario Iveković poručio je da su ljudi – unatoč u svemu – u strahu.

“Ne znaju apsolutno ništa, koristi ih se. Imamo slučajeve gdje su ljudi radili po 14 do 15 sati dnevno za minimalnu plaću”, kazao je Iveković.

‘Uvozim radnu snagu, a ne roblje’

Često plate da dobiju posao, a kad stignu, plaća i radni uvjeti nisu ni blizu obećanih. Tako praktički upadaju u dužničko ropstvo. Da stvari nekad nisu kakve bi trebale biti kazao je i Vinko Miše, direktor agencije za posredovanje u zapošljavanju radnika iz azijskih zemalja.

“Odbijam dosta poslodavaca. Imamo upite mogu li raditi 12 ili 13 sati. Da, mogu, ali izvolite ih adekvatno platiti. Imao sam upite da rade 12 sati za minimalac, odbio sam i rekao da uvozim radnu snagu, a ne roblje”, rekao je Miše.

Pravobraniteljica: ‘Ne znaju hrvatske propise’

Pučka pravobraniteljica Tena Einwalter kazala je u ožujku: ” Vrlo često ne znaju hrvatske propise, ne znaju hrvatski i mnogi se boje prijaviti to što im se događa, a mislim da ih treba osnažiti da prijavljuju.”

Kažu da prijavljuju, ali da nema prave reakcije. Iveković je kazao da ne vjeruje kako Ministarstvo unutarnjih poslova ne zna.

“Tu postoje samo dvije opcije, ili postoji visoki stupanj korupcije ili su totalno nesposobni”, poručio je Iveković.

Nitko ne radi ispod 7.000 kuna

S druge se strane situacija domaćim radnicima promijenila iz korijena. Oni su sada ti koji postavljaju uvjete. Vlasnik restorana u Opatiji Stjepan Dunatov krajem ožujka je ispričao da niti jedan ugostitelj u Hrvatskoj više ne može zamisliti da radnik radi za pet, šest ili sedam tisuća kuna.

“Plaća jednog ozbiljnog kuhara, koji nešto zna, ispeći pizzu, koga vi ne morate educirati, učiti i tako dalje, nema ispod dvije tisuće eura”, dodao Dunatov je tada.

Sve se ovo može sjajno vidjeti u sektoru građevine, gdje radi više od 53 tisuće ljudi. U sektoru turizma zaposleno je 32 tisuće, a na industriju otpada gotovo 17 tisuća izdanih dozvola. Slijedi promet s nešto više od sedam tisuća te gotovo tri tisuće zaposlenih u poljoprivredi.

Vlasnik građevinske tvrtke Dragutin Kamenski rekao je: “Došlo je totalne smjene, gdje su naši ljudi odlazili ili vani ili u mirovinu. Kad govorimo o proizvodnom, kadru stranci sigurno čine 70 posto, ako ne i više.”

U procesu za dobivanje radnih dozvola sudjeluju tri ministarstva – rada, unutarnjih i vanjskih poslova. Postavlja se pitanje na kojem koraku zapinje.

Miše je kazao: “Imamo razdoblje od nekih 40 dana, to uglavnom postignemo u Istri i to kada nije gužva, a sada u sezoni se penje do 90 i više dana”, prenosi Net.hr.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari