TAMO ODLAZE PO DJECU

Video | Hrvatice koje žele postati majke otkrile meku: ‘Imaju vrlo specifičan ukus’

Makedonci imaju jedan od najliberalnijih zakona u Europi. Jedna su od rijetkih zemalja u kojoj je dozvoljeno surogat majčinstvo, ne postoji ni dobna granica za in vitro postupak pa u kliniku sve češće dolaze žene u godinama

Dok moderna Hrvatska već 20 godina nema ni banku sperme, 800 kilometara dalje, Skoplje je postalo europska prijestolnica medicinski potpomognute oplodnje. Tamo po djecu odlaze ljudi iz cijele Europe, pa i brojne Hrvatice. Jer, imaju jedan od najliberalnijih zakona, pa je dozvoljeno sve, i surogat majčinstvo. A posebno je zanimljivo što im sperma stiže iz Danske, pa sve više žena traži visoke plavokose donore, odnosno bebe Vikinge. U Skoplju je bio i naš Borko Brunović.

Skoplje, prijestolnica in vitro oplodnje. Glavni grad Sjeverne Makedonije “Meka” je za sve koji do djece ne mogu prirodnim putem. U njega dolaze buduće majke iz regije, ali i cijele Europe. Među njima i veliki broj Hrvatica.

“Čak 90 do 100 Hrvatica godišnje dolazi kod nas. To je negdje 10 posto pacijenata koji prođu proces potpomognute oplodnje. Mislim da je uzrok samo to što je kod vas zakon ograničava pacijentice da dođu do doniranih jajnih stanica, spermija i embrija”, rekao je Slobodan Lazarevski, liječnik u klinici za medicinski potpomognutu oplodnju.

Makedonci imaju jedan od najliberalnijih zakona u Europi. Jedna su od rijetkih zemalja u kojoj je dozvoljeno surogat majčinstvo, ne postoji ni dobna granica za in vitro postupak pa u kliniku sve češće dolaze žene u kasnim četrdesetima, čak i pedesetima koje su se prvo odlučile za karijeru, a tek onda za obitelj.

“Sve je stariji prosjek pacijenata koji dolaze ovdje. Srećom sada postoje moderne metode kao što su donacije gameta, da li jajnih ćelija, da li spermatozoida i na taj način pomažemo. Nikad nije kasno? U praksi da, zavisi od općeg zdravlja”, rekao je Gligor Dimitrov, liječnik u klinici za medicinski potpomognutu oplodnju,

Što su žene starije, šanse su manje

U ovoj prostoriji na minus 197 stupnjeva Celzijusa čuvaju se jajne stanice, spermiji i embriji koji se uvoze iz međunarodne banke donora iz Danske. Hoće li postupak biti uspješan ovisi o puno faktora, najviše o dobi i zdravlju buduće majke.

“Kod onih ispod 35 godina to je već 75 posto do 80 posto sigurno. Kako ide na gore, to se smanjuje”, kaže Dimitrov.

Država Makedoncima koji ne mogu imati djecu financira cijeli postupak, no takozvane “bebe iz epruvete” potakle su razvoj medicinskog turizma. Paketi koštaju od četiri do sedam tisuća eura, klinike su pune.

U Sjevernoj Makedoniji sedam je klinika za medicinski potpomognutu oplodnju. Prošle godine država je platila 1100 in vitro postupaka, no ukupni broj puno je veći jer velik broj budućih roditelja dolazi izvana i postupak plaćaju sami.

Razvoj medicine omogućio je roditeljstvo onima koji iz objektivnih razloga ne mogu imati djecu, no liberalni makedonski zakon otvara i neka etička pitanja. Najvažnije, s koliko smo godina prestari za potomstvo?

“Jedna kolegica prije dvije godine je imala 61. godinu. Uspješno je rodila. Ali, mislim da to etički nije u redu”, kaže Lazarevski

I tako su i bake postale majke. Na kraju ove priče donosimo odgovor na najvažnije pitanje, kakve gene žele buduće majke. Iako pri odabiru donora kompatibilnost određuje umjetna inteligencija, Hrvatice imaju vrlo specifičan ukus.

“Po mom iskustvu, naročito kad biraju donora sperme, više biraju sportaše i atletičare – intelektualce slabo biraju”, kaže Lazarevski.

Ali, rado biraju plavooke i visoke donore, većinom iz Danske i skandinavskih zemalja. Pa se mnogi šale da će Skopljem, ali i cijelim Balkanom uskoro šetati – Vikinzi, piše Danas.hr.

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Povezani sadržaj
Nema povezanog sadržaja