Policija je samo prošle godine zabilježila više od 2100 kibernetičkih kaznenih djela, uz štetu veću od 20 milijuna eura
Hrvatska agencija za nadzor financija upozorava na novi val internetskih prijevara u kojima se prevaranti sve češće lažno predstavljaju koristeći ime i logo Hanfe. Pritom izmišljaju i njezine djelatnike kako bi građane nagovorili na lažna ulaganja.
Svi dokumenti i ponude koje upućuju na takve usluge su krivotvoreni. Iz Hanfe naglašavaju da se ne bave povratom izgubljenog novca, ne nadoknađuju štetu niti naplaćuju poreze.
Razmjeri ovog problema su značajni. Policija je prošle godine evidentirala više od 2100 kibernetičkih kaznenih djela, uz ukupnu štetu veću od 20 milijuna eura, što je 22 posto više nego godinu ranije. Upozorava se i da je stvarni iznos vjerojatno znatno veći, budući da mnogi građani, bez obzira na to radi li se o manjim ili velikim iznosima, često ne prijavljuju prijevare.
Ekipa RTL-a Danas razgovarala je sa zamjenikom predsjednika Hrvatske udruge menadžera sigurnosti Alenom Delićem.
Kako i zašto baš Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA)?
Ako gledamo ukupni broj prijava koje imamo u posljednje vrijeme, najveći iznos novca zarađuje se na onome što prepoznajemo kao lažne investicije. Ima li išta bolje nego lažirati one institucije koje su zadužene za nadzor financijskog tržišta? Potpuno je logično da će kriminalci, tamo gdje imaju neki interes, iskoristiti te teme.
Radi li se u ovom slučaju o nekoj nacionalnoj ili međunarodnoj prijevari?
U većini slučajeva imamo međunarodne, koordinirane prijevare koje izgledaju kao veliki poslovni modeli.
Kako je moguće da unatoč vašim, našim i policijskim upozorenjima gotovo svakodnevno netko nasjeda? Koliko je problem velik?
Problem je velik. Do kraja našeg razgovora netko će ostati bez 150 eura, a do kraja godine će nam ukrasti količinu novca koju smo mogli uložiti u 10 do 30 vrtića ili kojom smo mogli platiti tisuću prosječnih plaća u Hrvatskoj. Stvar je u tome da se iskorištava ono gdje su ljudi najranjiviji; dok se svi ne educiramo, nećemo riješiti taj problem.
Govorimo o gubicima od 20 milijuna eura. Kolika je stvarna šteta?
Stvarna šteta je uvijek veća. Kada pričamo o ovim brojkama, to su brojke koje je netko prijavio kao štetu. Imamo veliki broj ljudi koji kažu da je to malo novca pa neće ni prijaviti. Možemo očekivati da je šteta više puta veća nego što službeno prikazujemo.
Kako se s ovim problemom bore ostale zemlje?
Svi imamo veliki problem. Od kibernetičkog kriminaliteta se zarađuje više nego od preprodaje droge. Tek tu i tamo postoji neka država, primjerice Australija ili Singapur, koji su napravili centralna koordinacijska tijela koja se bave ovim temama i oni su uspjeli nešto smanjiti taj problem. Australija za nekih dvadesetak posto u posljednje dvije godine. Oni idu i u ekstreme; na primjer, u Singapuru, kada nađu prevaranta, on dobije i do 20 udaraca bičem. Nadam se da ne moramo ići toliko daleko, prenosi Danas.hr.
