Broj stanovnika Hrvatske prošle je godine blago porastao, no stručnjaci upozoravaju da ukupne brojke ne otkrivaju cijelu sliku. Iako je broj doseljenih bio veći od broja iseljenih, demografski izazovi i dalje su izraženi, ponajviše zbog starenja stanovništva i smanjenja broja djece.
Prema procjenama Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je krajem 2025. godine imala 3.876.002 stanovnika, što je oko dvije tisuće više nego godinu ranije. Istodobno se nastavio pad broja djece do 14 godina, kojih je oko osam tisuća manje nego 2024., dok je broj osoba starijih od 65 godina porastao za gotovo 15 tisuća i dosegnuo približno 911.500.
Podaci pokazuju da se tijekom prošle godine u Hrvatsku doselilo 56.665 osoba, dok ih je 37.485 odselilo. Iako je broj doseljenih veći od broja iseljenih, još nije poznato koliki dio čine hrvatski državljani, a koliko strani radnici, što će biti važno za cjelovitu procjenu demografskih kretanja.
Demograf Stjepan Šterc smatra da postoji mogućnost kako je prošle godine broj hrvatskih povratnika bio veći od broja iseljenih hrvatskih državljana, no naglašava da će to biti moguće potvrditi tek nakon objave detaljnijih podataka. Ističe i kako više od 37 tisuća iseljenih i dalje predstavlja ozbiljan izazov, osobito ako među njima prevladavaju mlade obitelji s djecom, što dodatno utječe na nepovoljnu dobnu strukturu stanovništva.
Ohrabrujući podaci dolaze kada je riječ o broju rođenih. U prvih pet mjeseci ove godine rođeno je 13.318 djece, odnosno 653 više nego u istom razdoblju prošle godine. Šterc smatra da bi nastavak tog trenda mogao predstavljati važan demografski pomak, ali upozorava da će dugoročan učinak biti moguć samo uz sustavne pronatalitetne mjere, poticanje ostanka stanovništva i stvaranje uvjeta za povratak iseljenih građana, prenosi Net.hr.
