Europski povjerenik za obranu u Europskoj komisiji rekao je da je Hrvatska primjer inspiracije te da je svima jasno ‘da Ukrajina brani Europu’
U Banskim dvorima u četvrtak je potpisan Sporazum o zajmu u sklopu instrumenta sigurnosne inicijative za Europu SAFE. Premijer Andrej Plenković tom je prilikom objasnio da je riječ o zajmu u iznosu od 1,7 milijardi eura.
Sredstva će, kako je naveo, biti usmjerena u ulaganja u modernizaciju obrane, uključujući nabavu njemačkih tenkova Leopard, francuskih haubica Caesar, čeških kamiona za potrebe transporta i logistike Hrvatske vojske te različitih vrsta streljiva i druge municije.
Premijer je istaknuo da se time jačaju sposobnosti Hrvatske vojske i nacionalna obrana, ali i da se time ispunjavaju ciljevi NATO-a o povećanju izdvajanja za obranu do 2035. godine – 3,5 posto BDP-a za obranu te dodatnih 1,5 posto za srodna ulaganja, odnosno tzv. investicije dvojne namjene.
Povećanje sredstava za obranu
Plenković je dodao kako je Hrvatska tijekom deset godina njegova mandata utrostručila izdvajanja za obranu.
“U 2025. godini dosegnuli smo izdvajanja od 2,1 posto BDP-a, pri čemu se 34 posto odnosi na modernizaciju i opremanje. Prag je 20 posto, što pokazuje da ulažemo više od zadanog minimuma. Sve to činimo kako bismo zaštitili teritorij i sigurnost države, a naše aktivnosti imaju obrambeni karakter te potvrđuju Hrvatsku kao pouzdanog partnera unutar NATO-a, Europske unije, Ujedinjenih naroda i koalicije voljnih”, poručio je premijer. Dodao je i da Hrvatska na taj način doprinosi jačanju obrambenih sposobnosti.
Istaknuo je i kako se na sastanku razgovaralo o europskoj sigurnosnoj politici, ruskoj agresiji na Ukrajinu, transatlantskim odnosima te posljedicama sukoba na Bliskom istoku.
Potpisivanju sporazuma u ime Europske unije nazočio je i europski povjerenik za obranu i svemir u Europskoj komisiji Andrius Kubilius, bivši litvanski premijer. Plenković je naglasio da je upravo Kubilius pokrenuo Bijelu knjigu o obrani te sudjelovao u stvaranju novog instrumenta za sigurnu Europu, važnog financijskog mehanizma putem kojeg su brojne članice EU-a osigurale povoljne četverogodišnje zajmove za ulaganja u obrambene kapacitete.
Kubilius je također komentirao potpisivanje sporazuma te rekao da se Europska unija nalazi u zahtjevnom razdoblju.
“Suočeni smo s ozbiljnim izazovima i prijetnjama – od ruskog rata protiv Ukrajine, sukoba u Iranu, do promjena u transatlantskim odnosima i razvoja novih strategija, zbog čega Europa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu obranu”, rekao je povjerenik.
Dodao je kako takve okolnosti zahtijevaju snažne strateške planove i projekte za jačanje sigurnosti i obrane te poručio da sporazum o zajmu kroz instrument SAFE pokazuje jasan europski smjer i stratešku opredijeljenost kada je riječ o obrambenoj spremnosti.
‘Sporazum bez presedana’
“Sporazum o zajmu temelji se na europskoj solidarnosti i to je uistinu instrument bez presedana. Prvi put Europska zajednica stvara takve financijske mogućnosti ulaganja u jačanje naše obrane i pomaganje državama članicama prilikom provođenja vlastitih ciljeva oko obrambene pripravnosti”, rekao je Kubilius.
Naglasio je da Hrvatska pokazuje vodstvo, preuzima odgovornost za vlastitu obranu i istovremeno odgovornost za cijelu Europu.
‘Hrvatska je inspirativan primjer’
“Provedba ovih sporazuma i odgovornost za provedbu ključni su. Hrvatska je primjer koji može inspirirati druge države članice, pogotovo one koje su slične veličinom. Dakle, govorimo o zemljama koje su velike, ali nisu najveće. Dolazim iz Litve i vidim brojne sličnosti”, naveo je.
Za Hrvatsku je istaknuo da radi na puno toga na lokalnoj razini.
“Tu je sada i uvođenje vojnog roka te nevjerojatan napredak kada je riječ o zračnim snagama. Hrvatska predvodi važne europske projekte koji ulaze u novu fazu. Oni su od zajedničkog interesa i Hrvatska predvodi vlastitim obrambenim inicijativama koje su važne za sve nas, pogotovo kada je riječ o novim doktrinama ratovanja”, rekao je Kubilius.
Pohvalio je napore Hrvatske, kao i na kontinuiranoj i dugotrajnoj potpori Ukrajini.
“Za sve nas to je ključno. Svima je jasno da Ukrajina brani Europu i od nje možemo mnogo toga naučiti. Europska obrambena arhitektura temelji se na načelima kolektivne obrane. Sigurnost svake zemlje ovisi ne samo o tome koliko same države ulažu, nego i koliko druge ulažu. U tom smislu Hrvatska je zaista inspirativan primjer načina na koji se te odgovornosti provode za kolektivnu obranu”, rekao je.
Zaključio je: “Kada je riječ o materijalnim kapacitetima, oni su bitni, ali važna je i institucionalna spremnost i zato će biti važno razgovarati o europskom stupu NATO-a i članku 4.2. O tome smo razgovarali i zaista sam sretan i pozdravljam ono što je predsjednik Plenković napravio ne samo za Hrvatsku nego i za cjelokupni europski razvoj.”
Sam sporazum su uz povjerenika Kubilisa potpisali i hrvatski ministri obrane i gospodarstva, Ivan Anušić i Tomislav Ćorić, prenosi Danas.hr.
