Trenutačno se izrađuje novi pravilnik o ambalažnom otpadu. Sustav povrata proširit će se na sve boce do tri litara, a vratit će se moći i tetrapak. Ekološke udruge traže da se naknada uveća. Povrat ambačaže kod nas nije samo ekološko, nego i socijalno pitanje
Ako ste svoje prazne boce kojim slučajem ostavili u zagrebačkim kvartovima Remetinec, Sv. Klara ili Kajzerica, postoji velika šansa da ih je Oliver skupio, pa vratio u trgovinu.
“Svaki dan sam tu, svaki dan skupljam boce. Inače radim na građevini, ali to što mi ostane platimo režije i to da nam ne ostane ni 100 kuna. I onda poberemo boce i tako se snalazimo. Živimo od danas do sutra, kako se kaže”, priča nam Oliver iz Zagreba.
Poput mnogih skupljača, i Oliver mora odnijeti puno boca da bi to imalo utjecaja na kućni budžet. Jer 50 lipa, odnosno 7 centi, mala je naknada.
“OK je da bude malo više, da neki stariji ljudi mogu kupiti kruh i sve što treba”, dodaje.
Sustav prikupljanja boca postoji u 13 europskih zemalja, a Hrvatska ima najmanju naknadu. Tako je u Baltičkim zemljama taj iznos 10 centi, u Slovačkoj 15. Njemačka vraća 25 centi za svaku bocu, a Finska čak 40. Svake godine u Hrvatskoj je na tržištu oko 826 milijuna plastičnih, staklenih boca i limenki. Prosječno se prikupi oko 80 posto ambalaže koja se stavi na tržište, a u sustavu je povratne naknade.
Što napraviti s gomilom plastike,za većinu europskih zemalja je uglavnom ili isključivo ekološko pitanja, dok je kod nas to i socijalno. U trgovini se često stvaraju redovi za automat.
“Jako puno ljudi, penzionera, pogotovo vikend, subota nedjelja, radimo 100 na sat”, prepričava Mato Tečić, zaposlenik trgovine.
Trenutačno se izrađuje novi pravilnik o ambalažnom otpadu. Sustav povrata proširit će se na sve boce do 3 litara, a vratit će se moći i tetrapak. Ekološke udruge, među njima i Zelena akcija traže da se naknada uveća, ali i da se riješe neke nelogičnosti.
“Imamo, primjerice, sok od rajčice ili pasiranu rajčicu. Pasirana rajčica ne ide u sustav povratne ambalaže jer nije napitak, dok sok kao napitak ide, iako je riječ o proizvodu gotovo istog sastava, a često dolaze u gotovo identičnoj ambalaži”, kazuje Ana Marija Mileusnić iz Zelene akcije.
Proširili bi povrat i na ambalažu hrane, ali i kozmetike. Hoće li prihvatiti takve prijedloge, Ministarstvo nije htjelo otkrivati dok ne izrade Pravilnik, prenosi Danas.hr.
