Hrvatska (navodno) izlazi iz recesije, građani to baš i ne osjećaju!?

Zahvaljujući jačanju potrošnje i izvoza, većina makroekonomista procjenjuje da je hrvatsko gospodarstvo u prvom tromjesečju ove godine poraslo drugi kvartal zaredom, čime bi se definitivno potvrdilo da je, nakon šest godina, izašlo iz recesije.

Državni zavod za statistiku objavit će krajem idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju, a makroekonomisti procjenjuju u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 0,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Pokažu li se njihove procjene točne, bilo bi to drugo tromjesečje zaredom kako BDP raste, s obzirom da je u posljednjem tromjesečju prošle godine ojačao 0,3 posto. Bila bi to i definitivna potvrda da je gospodarstvo, nakon šest godina, izašlo iz recesije.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je od siječnja do ožujka izvezla roba u vrijednosti 19,3 milijarde kuna, što je 7,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

To se ponajviše zahvaljuje ubrzanju rasta gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. Uvoz je istodobno porastao 4,5 posto, dosegnuvši 31,8 milijardi kuna.

Većina makroekonomista ukazuje i na blago, ali stabilno jačanje potrošnje. U ožujku je promet u trgovini na malo realno porastao osmi mjesec zaredom, a tako dugi niz rasta potrošnje nije zabilježen još od 2007. godine.

Procjenjuje se da je u prva tri mjeseca promet u trgovini na malo porastao 1,7 posto na godišnjoj razini.

Makroekonomisti ističu kako je osobna potrošnja pozitivno pridonijela BDP-u pod utjecajem poreznog rasterećenja osobnog dohotka, pada cijena nafte i porasta broja dolazaka inozemnih turista.

No, nisu svi suglasni da je osobna potrošnja, najveća sastavnica BDP-a, potaknula rast gospodarstva.

“Domaća potražnja još uvijek ‘grebe po dnu’, a iako se određeni pozitivni pomaci vide kod trgovine na malo, oni su još uvijek ograničenog djelovanja, s obzirom na niske razine na kojim se osobna potrošnja nalazi”, navodi jedan od makroekonomista.

Pozitivno bi na BDP mogao utjecati rast industrijske proizvodnje, premda je posljednjih mjeseci usporio. Prema kalendarski prilagođenim indeksima DZS-a, u prvom kvartalu industrijska je proizvodnja porasla 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je u prethodnom kvartalu skočila više od 3 posto na godišnjoj razini.

Kada se zbroje svi pozitivni i negativni utjecaji na BDP, većina makroekonomista očekuje rast gospodarstva u prvom ovogodišnjem tromjesečju, ali manji nego u prethodnom kvartalu.

Kao moguće pozitivne poticaje većina makroekonomista ističe ubrzanje rasta u EU, koja dobiva vjetar u leđa s ekspanzivnom monetarnom politikom Europske središnje banke (ECB) i niskim cijenama nafte. To bi trebalo pozitivno utjecati na hrvatski izvoz.

Nedavno je i Hrvatska narodna banka (HNB) povećala procjenu rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 0,2 posto na 0,4 posto.

Nešto blaži rast, za 0,2 posto, u ovoj godini očekuju analitičari Ekonomskog instituta Zagreb.

Europska je komisija, pak, nedavno u proljetnim prognozama povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2015. s prethodnih 0,2 na 0,3 posto.

Nešto je optimističniji Međunarodni monetarni fond (MMF), koji u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a za 0,5 posto. Toliki rast očekuje i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a na rastu BDP-a za 0,5 posto i Vlada je temeljila državni proračun za ovu godinu.

Premda domaćem gospodarstvu i dalje prijete rizici, većina makroekonomista ipak očekuje blaga poboljšanja u odnosu na prošlu godinu, kada je gospodarstvo palo šestu godinu zaredom, za 0,4 posto.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite na Whatsapp, Viber, MMS 097 64 65 419 ili na mail vijesti@riportal.hr ili putem Facebooka i podijeliti ćemo ju sa tisućama naših čitatelja.
Komentari
Views Views