Više od 10 tisuća ljudi, mahom očeva, blokirano je zbog neplaćanja alimentacije. Dio njih završio je i s zatvorskim presudama. Izbjegavanje roditeljskih obveza uskoro će postati teže jer država osniva Alimentacijski fond kojim će namiriti skrbnike
Već devet godina majka dvoje djece živi bez alimentacije. I to radi bivšeg partnera koji je završio u zatvoru zbog obiteljskog i seksualnog nasilja.
“On je sve skupa u 9 i pol godina platio možda 10 alimentacija sveukupno. S tim da je u par navrata svaka 3 mjeseca plaćao po 50 eura, čisto da ga ne mogu kazneno prijaviti”, objašnjava nam majka djece koja ne dobivaju alimentaciju.
No sada se na odlučila na kaznenu prijavu za neplaćanje alimentacije.
“Baš je rekao da on neće plaćati za moje izlaske, taksije, nokte. Dok su bili mali bilo je stvarno jako teško. Znala sam jesti navečer samo kruh” objašnjava majka, čiji je identitet poznat redakciji.
Izbjegavanje plaćanja nije rijetkost. Više od 10 tisuća roditelja, uglavnom očeva, blokirani su upravo zbog toga. Njihov dug, odnosno iznos nenaplaćene alimentacije čak 195 milijuna eura.
“Neplatiše, odnosno obveznici uzdržavanja koji ne plaćaju uzdržavanje vam više novaca potroše da sakriju svoju imovinu i prihode, nego što bi na kraju mjeseca dali za svoje dijete”, objašnjava izvršna predsjednica Udruge Let Iva Jovović.
Kako je neplaćanje alimentacije kazneno djelo, prema podacima Ministarstva pravosuđa, zbog toga je 2021. bilo 459, a 2022. 528 osuđujućih presuda. 2023., do listopada, taj je broj je iznosio – 270, dok je prosječna kazna zatvora trajala 6 mjeseci.
“U onom dijelu gdje dođe do kaznene odgovornosti, kazna zatvora je do 3 godine. Suci izriču takve kazne, ali ih i zamjenjuju za uvjetne osude” ističe odvjetnica Larisa Tomasović.
Ove probleme trebao bi riješiti izmjene Zakona o privremenom uzdržavanju. Država pokreće Alimentacijski fond, iz kojeg će plaćati oko 200 umjesto dosadašnjih 100-tinjak eura onim skrbnicima čiji bivši partneri ne uzdržavaju djecu. I ne više u trajanju od 3 godine, već do punoljetnosti ili završetka fakultetskog obrazovanja, odnosno 26. godine života.
Dugove će država potraživati od roditelja, kojima će se nuditi opcija otplaćivanja putem javnih radova.
“Ovisi o sposobnostima te osobe. Ako je nezaposleni profesor, onda bi bio dobrovoljni rad u ustanovi socijalne skrbi, u domu za djecu bez odgovarajuće skrbi”, zaključuje Tanja Žaja ravnateljica Uprave za obitelj Ministarstva socijalne politike.
Procjene su da će sve ove promjene, za 2025., koštati oko 25 milijuna eura, od čega bi se 80% trebalo vratiti. Iz Ministarstva uvjeravaju da će novi Zakon stupiti na snagu u listopadu, piše Danas.hr.
