Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o strancima, kojima se uvode nova pravila za strane radnike. Najvažnija promjena odnosi se na uvođenje obveze učenja i polaganja ispita iz hrvatskog jezika kao uvjeta za produljenje dozvole za boravak i rad, dok se istovremeno stranim radnicima omogućuje lakša promjena poslodavca.
Izmjene Zakona o strancima donose se radi usklađivanja s europskim zakonodavstvom, odnosno Direktivom o jedinstvenom postupku izdavanja dozvola za boravak i rad te Paktom o azilu i migracijama, koji uvodi nova pravila upravljanja migracijama i uspostavu zajedničkog sustava azila na razini Europske unije.
Brži i učinkovitiji odgovor na potrebe tržišta rada
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović istaknuo je kako je cilj izmjena brže i učinkovitije reagiranje na potrebe tržišta rada, uz administrativno rasterećenje postupka izdavanja dozvola i bolju zaštitu stranih radnika.
Zakonom se uvodi mogućnost provođenja dubinske provjere državljana trećih zemalja na vanjskim granicama, neovisni mehanizam praćenja poštivanja temeljnih prava u postupcima dubinske provjere i odobravanja azila na granici te postupak povratka na granici za osobe kojima je azil odbijen.
Polaganje ispita iz hrvatskog jezika kao uvjet
Jedna od ključnih novosti je obveza učenja hrvatskog jezika za strane radnike. Kao uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad, nakon godine dana boravka morat će položiti ispit znanja jezika na razini A1.1.
Cilj ove mjere je olakšati integraciju stranih radnika u društvo i poboljšati komunikaciju na radnom mjestu.
Lakša promjena poslodavca i zanimanja
Izmjenama Zakona omogućuje se stranim radnicima promjena svih zanimanja kod istog poslodavca, a ne samo onih koja su proglašena deficitarnima, uz provođenje testa tržišta rada.
Omogućena je i promjena poslodavca već nakon šest mjeseci rada kod prvog poslodavca, bez potrebe za izdavanjem nove dozvole za boravak i rad. Istovremeno, dozvole za deficitarna zanimanja bit će ograničene na područja policijskih uprava u kojima je test tržišta rada proveden.
Dulji rokovi i fleksibilniji uvjeti rada
Rok za rješavanje zahtjeva za dozvolu za boravak i rad produžen je na 90 dana. Također, produženo je razdoblje dopuštene nezaposlenosti stranih radnika na tri mjeseca, odnosno na šest mjeseci ako dozvolu imaju dulje od dvije godine.
Sezonske dozvole, koje su se do sada izdavale na rok do godine dana, prema novim pravilima vrijedit će tri godine ako se radi o istom radniku i istom poslodavcu, uz mogućnost rada do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje. Privremeni boravak u svrhu studiranja produžuje se s jedne na tri godine.
Stroži uvjeti za poslodavce
Poslodavci koji se nalaze na tzv. crnoj listi zbog utvrđenih nepravilnosti neće moći dobiti nove dozvole za boravak i rad u razdoblju od godine dana od utvrđivanja nepravilnosti.
Obveza prijave prestanka ugovora o radu prelazi sa stranog radnika na poslodavca, koji će policijsku upravu morati obavijestiti elektroničkim putem. Strani radnik dužan je obavijestiti Hrvatski zavod za zapošljavanje u roku od pet dana, a odbijanje ponuđenog posla rezultira gubitkom dozvole.
Produžuje se i rok za prijavu boravišta državljana trećih zemalja s tri na 15 dana, a uvodi se i uvjet da poslodavac ne smije imati blokiran račun dulje od 30 dana.
Veći udio domaćih radnika i nadzor smještaja
Za izdavanje pozitivnog mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje povećava se omjer zaposlenih domaćih radnika, tako da će ono biti izdano samo ako broj zaposlenih državljana Republike Hrvatske, država EGP-a ili Švicarske čini najmanje 10 posto u odnosu na broj zaposlenih državljana trećih zemalja.
Zakonom se jasnije propisuje i nadležnost Državnog inspektorata u nadzoru smještaja sezonskih radnika. Prema podacima Ministarstva, nakon prošlogodišnjih izmjena Zakona zabilježen je blagi pad broja izdanih dozvola za boravak i rad u odnosu na godinu ranije.
