Meterolozi Hrvatskog hidrometeorološkog zavoda objavili su svoju sezonsku prognozu za ljeto, piše Index. U nastavku je prenosimo u cijelosti:
Sezonska prognoza vremena drugačija je vrsta prognoze od prognoza s kojima se susrećemo svakodnevno; prognoze koje se odnose na kraće vremensko razdoblje, obično jedan, dva ili najviše nekoliko dana unaprijed.
Umjesto da se prognozira egzaktna vrijednost ili očekivani interval nekog meteorološkog parametra (npr. temperature ili količine oborina), u sezonskoj prognozi se prognozira vjerojatnost odstupanja meteorološkog parametra od referentnog (najčešće klimatološkog) razdoblja tijekom sezone.
Prema dostupnom prognostičkom materijalu, ponajprije ECMWF-a (Europskog centra za srednjoročnu prognozu vremena) klimatološko ljeto 2024. (lipanj, srpanj i kolovoz) u Hrvatskoj će biti toplije od prosjeka (1991.-2020.), uz vrlo veliku vjerojatnost ostvarenja prognoze.
Prognoza po mjesecima, u sva tri mjeseca, daje signal za pozitivno odstupanje srednje mjesečne temperature od prosjeka, moguće i jače izraženo, gotovo u cijeloj zemlji. Kod takvog signala može se zaključiti da se očekuje pozitivno odstupanje i minimalne i maksimalne temperature od prosjeka, piše Index
Manje oborina od prosjeka
Prognoza količine oborine mnogo je složenija od prognoze temperature, osobito na sezonskoj skali, pa je i njezina pouzdanost manja. Prema dostupnom prognostičkom materijalu, ukupna sezonska količina oborine predviđa se uglavnom oko klimatološkog srednjaka ili manja od njega, uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja prognoze.
Manja količina oborine od prosjeka moguća je ponajprije na jugu Hrvatske. Signal za mjestimice više kiše od mjesečnog srednjaka postoji u lipnju, a s obzirom na pljuskoviti karakter oborine uobičajen u toplom dijelu godine te lokalne faktore (orografija, blizina mora) velika je vjerojatnost za nejednoliko raspoređenu oborinu. Ponegdje s pljuskom može pasti veća količina oborine – usporediva s tjednim, moguće i mjesečnim srednjakom, koji je u ljetnim mjesecima mjestimice u Dalmaciji relativno malen (npr. 20 do 30 mm), dok ponegdje oborine mogu i izostati u duljem vremenskom razdoblju (npr. nekoliko tjedana).
Za prognozu izraženijih pljuskova tijekom ljeta valja pratiti prognoze za jedan ili dva dana unaprijed te upozorenja na opasne vremenske pojave.
Podsjetimo, u travnju je i meteorološki servis Severe Weather Europe objavio svoju prvu dugoročnu prognozu za ljeto. Ovaj se servis u prognozi za ljeto, kada je riječ o Europi, fokusirao na dva glavna i najviše korištena modela – ECMWF i UKMO.
ECMWF model se smatra najpouzdanijim iako meteorolozi napominju da se nijedan sustav dugoročne/sezonske prognoze ne može nazvati potpuno pouzdanim jer promatraju samo trendove i način na koji se vremenski obrasci razvijaju tijekom duljih razdoblja. No ECMWF model je na vrhu što se tiče pouzdanosti.
Ovaj model za gotovo cijelu Europu predviđa iznadprosječne temperature, i to za 0.5 do 2 Celzijeva stupnja. Najveće temperaturne anomalije i najveće šanse za dugotrajne toplinske valove očekuju se u središnjim i južnim dijelovima Europe.
Prema ECMWF modelu, Hrvatska je jedna od država koje ovog ljeta očekuju velike vrućine. Predviđa se da će prosječna ljetna temperatura biti između jednog i dva Celzijeva stupnja viša od uobičajene za to doba godine, piše Index
Što se tiče količine oborine, ECMWF model diljem Europe predviđa sušnije uvjete od prosjeka. Najviše oborina očekuje se nad sjevernim dijelovima kontinenta. Najmanje oborina očekuje se na jugu Europe, a Hrvatska je opet jedna od zemalja u kojima se za vrijeme ljeta očekuju velike suše.
UKMO model
Drugi model koji koristi Severe Weather Europe je model Meteorološkog zavoda Ujedinjenog Kraljevstva UKMO.
Ovaj model se, piše Severe Weather Europe, u svojim prognozama poprilično razlikuje od ECMWF modela. Prema UKMO modelu, najviše toplinskih valova očekuje se na istoku i sjeveru Europe. Anomalije se vide i na zapadu, ali su ipak najizraženije na istoku.
Prema ovom modelu očekuje se da će temperature u većem dijelu Hrvatske biti 0.5 do 1 Celzijev stupanj više od prosječnih za to doba godine, dok se na krajnjem istoku i jugu zemlje očekuju temperature i do 2 Celzijeva stupnja više od prosjeka.
Što se tiče oborina, ovaj model predviđa da će na zapadu i jugu Europe količina oborina biti unutar prosjeka za ljeto ili nešto niža. Najviše oborina očekuje se na krajnjem sjeveru Europe.
Ovaj model za Hrvatsku predviđa količine oborina koje su unutar prosjeka za ljeto, a nešto sušniji uvjeti očekuju se na obali.
