Vojni stručnjak kaže da je sad Pacifik postao globalno središte, a Europa sekundarni prostor. U svijetu su se profilirale četiri sile – SAD s jedne strane te tri velike s druge strane – Kina, Rusija i Indija
Impresivnom vojnom paradom u Pekingu Kina je svijetu predstavila ogroman vojni arsenal, a najviše pažnje privukla je nova varijanta interkontinentalne balističke rakete (ICBM) Dongfeng, DF-5C – dvostupanjski nuklearni projektil na tekuće gorivo, dosad neviđen u javnosti.
Vojni analitičar Marinko Ogorec za net.hr naglasio je da se radilo o najvećoj i najspektakularnijoj paradi u kineskoj povijesti, kojom je pokazana razina vojne tehnologije kojom Kina raspolaže. Posebno je istaknuo besprijekorno izveden pješački ešalon. “Od konvencionalnog oružja tu je bilo zaista svega – od hipersoničnih projektila, laserskih projektila, borbenih zrakoplova pete generacije (a vjerojatno mogu proizvesti i zrakoplove šeste generacije), tu je bilo i dronova različitih vrsta. Od nuklearnih snaga vidjeli smo da imaju i ozbiljan nuklearni potencijal”, kazao je.
Na pitanje predstavlja li parada i signal o mogućim vojnim planovima Kine, Ogorec je poručio da bi se zemlja doista mogla odlučiti na vojne akcije. “To je zemlja koja ima najveću vojsku u kojoj je više od dva milijuna ljudi. Nakon SAD-a, Kina u svijetu najviše ulaže u svoje vojne i obrambene potencijale, tako da definitivno ima sve moguće projekcije moći koju može imati jedna velika mnogoljudna zemlja”, naglasio je.
‘Nije važno je li SAD jači’
Ogorec smatra da uspoređivanje SAD-a i Kine po pitanju jačine i ulaganja u vojsku zapravo nema puno smisla jer obje zemlje raspolažu nuklearnim arsenalom. “Ali ne vjerujem da će to doći do njihova sraza jer nuklearna sila neće napasti drugu nuklearnu silu”, naglašava on.
Na paradi je prisustvovao i indijski premijer Narendra Modi, čelnik druge najmnogoljudnije zemlje svijeta i također nuklearne sile. U Pekingu je pokazao iznimnu bliskost s Vladimirom Putinom, s kojim se sastao i bilateralno, pritom istaknuvši da su “u najtežim situacijama, Indija i Rusija uvijek hodale rame uz rame”. Taj susret privukao je veliku pozornost jer je Indija do sada pozivala na smirivanje sukoba i mir u vezi s ratom u Ukrajini, dok je ovoga puta Modi pokazao otvorenu srdačnost prema ruskom predsjedniku.
“Indija je velika zemlja i to s pretenzijama da postane jedna od vodećih svjetskih sila. To joj je očito ambicija koju polako gura u svoju agendu, tako da vidimo da se svijet polako profilira na četiri velike – SAD, Rusiju, Kinu i Indiju. S tim da vidimo da je sastanak Šangajske organizacije pokazao da su tri zemlje našle zajednički jezik. To su velike sile nasuprot jednog SAD-a koji jednostavno mora shvatiti da više nije sam. Jednostavno, više ne postoji samo volja SAD-a, nego se globalna situacija promijenila, međunarodna zajednica se profilirala – s jedne strane je SAD s njihovim saveznicima. S druge strane, trenutačno imamo tri velike sile okupljene u Šangajskoj organizaciji”, ističe Ogorec.
Na pitanje znači li sve to pokazivanje moći, moguće preslagivanje granica i crtanje novih geopolitičkih karata, Ogorec odgovara da to ne može reći sa sigurnošću, ali napominje da se svakako može govoriti o promjeni strateških odnosa.
Europa je postala sekundarna, Pacifik je glavni
“Možemo govoriti o preustroju globalnih interesnih zona. Težište se sada jasno prebacuje prema Dalekom istoku. Pacifik postaje ključno područje interesa i novo svjetsko središte. Europa je, u usporedbi s tim, izgubila primarnu ulogu i sada ima tek sporedno značenje”, ocjenjuje Ogorec.
Tri velike sile – Rusija, Kina i Indija – zajedno obuhvaćaju dvije trećine svjetske populacije. “Europe nema, ona je u sekundarnoj poziciji i europske zemlje su na neki način drugorazredne, Europa više nije bitna”, dodaje.
Kako napominje, države koje su nekada dominirale kao kolonijalne sile danas imaju vrlo skroman utjecaj na međunarodnoj sceni.
Što onda preostaje europskom kontinentu? “Mislim da je Europa u puno toga zakasnila, europske zemlje nisu prepoznale šanse na vrijeme, vjerojatno misleći da je pozicija Europe nedodirljiva. Očito nije. Bojim se da nema povratka na ono što je nekada bilo, nema povratka na staro i Europa se mora pomiriti s time da može biti jedan od partnera velikim silama, može biti fokusirana na svoje probleme i svoje interese koji su unutar pojedinih zemalja sve veći. I to je to. A na globalnom planu sve više jača i još jedna nova gospodarsko-financijska struktura. To je BRICS.”, naglašava Ogorec.
Govoreći o Ukrajini, ističe da su njezine mogućnosti ograničene. “Vidimo kakav je bio samit predsjednika SAD-a Donalda Trumpa s predsjednikom Putinom na Aljasci koji je iznjedrio puno toga. Vidimo kakav je odnos Putina s Xi Jinpingom i ostalim zemljama Šangajske organizacije, kako su se presložili globalni međunarodni odnosi i da je predsjednik Trump poprilično neugodno iznenađen. Ukrajina sve više pada u drugi plan. Činjenica je da će možda u dogledno vrijeme započeti ozbiljni pregovori oko mira u Ukrajini, odnosno oko stabilnosti tog prostora, ali bit će to sve na štetu Ukrajine”, zaključuje vojni analitičar, prenosi Danas.hr.
