Zadnje zemlje koje su ušle u eurozonu su bile Litva 2015. i Latvija 2014. I što se dogodilo? Narasle su cijene, ali i plaće. Poskupile su frizerke usluge, manikura, pedikura, najam stanova. Ali u Latviji su plaće danas gotovo sto posto veće nego su bile prije uvođenja eura
Dana 1. siječnja 2014. godine u Latviju je stigao euro. Baš kao i kod nas političari su dizali prve eure po bankomatima, baš kao i kod nas ljudi su se bojali poskupljenja. A većina stanovništva, točnije njih 59%, euro nisu htjeli. Kako je izgledala tranzicija na euro pitali smo urednicu latvijske televizije.
‘Sve je poskupjelo ali su i plaće narasle’
“Bilo je jednostavnije nego što sam mislila da će biti. Ali moram priznati, i dalje postoje neki ljudi, primjerice moj otac, koji pretvara u late kada želi shvatiti koliko nešto košta. Mislim da ništa neće to promijeniti”, ispričala nam je Rudite Spakovska, novinarka iz Latvije, urednica na latvijskoj televiziji.
Stručni rad HNB-a pokazuje da je u Latviji došlo do rasta cijena i to usluga poput popravaka kućanskih aparata, stomatoloških usluga. Poskupjeli su restorani i kafići, ali frizerski i kozmetički saloni.
U Litvi su skuplje postale kantine, najamnine za stanove, frizeri i kozmetičari pa i usluge za održavanje i popravke stambenih objekata. Međutim, na godišnjoj razini, to su bila mala poskupljenja.
No narasle su i plaće. Od 2013., godine prije uvođenje eura s 5777 eura, koliko je iznosila prosječna neto godišnja plaća, do 11 229 kolika je bila lani. To je povećanje od 95% u 9 godina.
Zbog ulaska u eurozonu podignule su ekonomsku aktivnost
U Litvi je 2014., prije nego što su ušli u euro, prosječna godišnja plaća bila 6824 eura, rasla je svake godine, da bi došla do 11 798 eura prošle godine. U 8 godina plaće su narasle za 73%.
Kad se gleda period od dvije godine u Latviji su plaće porasle 18%, a u Litvi 6%. To naravno nije samo zahvaljujući euru, ali…
“Budućnost zemalja koje su prešle na euro je pokazala da su one zbog ulaska u eurozonu podignule ekonomsku aktivnost, gospodarstvo je postalo jače. I naravno kada se podigne čitavo gospodarstvo, onda se mogu podići i plaće”, kazala je ekonomistica Maja Vehovec.
Međutim baltičke zemlje sada se suočavaju s visokom inflacijom, od čak 20 posto. Latvija ima drugu najveću stopu inflacije u Europskoj uniji.
“Zadnji put kada smo imali tako visoku stopu inflacije je bilo 2008., prije krize. Moram priznati da su ljudi tada bili puno agresivniji. Mislim da je sada jednostavnije razumjeti zašto se to događa. Zbog rata u Ukrajini. I onda razmišljaš, cijenu plaćam novcem, to je u redu, nitko me ne napada. S tim mogu živjeti”, kaže novinarka Spakovska.
Od završetka globalne ekonomske krize, koja je na Baltiku trajala kraće nego u Hrvatskoj, do COVID krize, pa i ove najnovije ratno – energetske – inflacija u ovim zemljama nije divljala, bilo je to razdoblje razvitka. Hrvatska euro uvodi u turbulentnom razdoblju, ali iskustva drugih zemalja i dalje nešto govore. Jednostavnije rečeno, možemo očekivati veće plaće, izvještava Ana Trcol za RTL Danas.hr.